Rasprava o zakonu koji definira ovlasti Vlade za donošenje uredbi izazvala je žestoke kritike oporbe u Saboru: “Postali smo javni bilježnik Vlade!”
Konačni prijedlog zakona kojim se definiraju ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora izazvao je danas oštru raspravu u sabornici. Dok predstavnici izvršne vlasti tvrde kako je riječ o redovitoj ustavnoj praksi koja osigurava kontinuitet državne vlasti dok zastupnici ne zasjedaju, oporba je oštro poručila da se parlament sustavno degradira i pretvara u običnog “javnog bilježnika” Banskih dvora.
Kujundžić: Sabor je postao poslušnički poligon
Prije samog predstavljanja zakona u drugom čitanju, zastupnik Mosta Ante Kujundžić zatražio je stanku kako bi upozorio na dublji problem funkcioniranja hrvatskih institucija. Naglasio je kako ključno pitanje nije što Vlada radi dok Sabor ne zasjeda, već o čemu zastupnici uopće samostalno odlučuju i kada su u klupama.
“Hrvatski sabor je jednom poslušničkom praksom, u kojoj nikad nije rekao ‘ne’ šefu izvršne vlasti i u kojoj nikad nije stopirao određeni loš zakon, doveden u situaciju u kojoj je postao ništa drugo nego jedan oblik javnog bilježnika za Vladu”, upozorio je Kujundžić.
Dodao je kako zastupnici trebaju razmišljati svojom glavom i služiti narodu, umjesto da pristaju na ulogu pukog promatrača. “Onog trenutka kad Hrvatski sabor prestane biti Sabor naroda, a postane poslušnički politički poligon, tog trenutka to više nije ni pitanje demokracije, nego pitanje institucija i njihove smislenosti. One su, nažalost, postale samo paravan funkcionalnosti”, zaključio je Kujundžić.
Što donosi zakon koji definira ovlasti Vlade?
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina u ime predlagatelja je pojasnio kako se ovlasti Vlade za donošenje uredbi temelje na članku 88. Ustava Republike Hrvatske. Time se izvršnoj vlasti omogućuje uređivanje pitanja tekuće gospodarske politike u razdobljima kada Sabor redovito ne zasjeda.
Rukavina je podsjetio da Vlada uredbama ne može mijenjati državni proračun, propisivati poreze niti uređivati ljudska prava, izborni sustav ili ustrojstvo državnih tijela. Zakon se u kontinuitetu donosi svake godine još od 1992., a sličnu praksu imaju Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska. Novim prijedlogom predviđa se da uredbe koje su trenutačno na snazi ostanu važeće najdulje do 15. prosinca 2027. godine.
Oporba na nogama zbog plaća u Državnom uredu za reviziju
Uslijedio je niz replika u kojima su oporbeni zastupnici problematizirali činjenicu da se uredba iz ožujka 2024. godine produljuje sve do prosinca 2027. godine, što su gotovo četiri godine bez donošenja redovnog zakona.
Zastupnik Barbir poručio je kako je očito problem ili u zakonodavnoj proceduri ili u sposobnosti Vlade: “Sabor ovdje nije samo zato da svake godine produljuje rok trajanja Vladinoj uredbi. Hrvatski sabor nije javni bilježnik Vlade Andreja Plenkovića.”
Još oštrija bila je zastupnica Lugarić, koja je otkrila kako je u tekst zakona između dva čitanja ubačen stavak kojim se produljuje trajanje uredbe o plaćama u Državnom uredu za reviziju. “Između dva čitanja ovog zakona dodali ste jedan stavak, bez da je itko to spomenuo ovdje u Hrvatskom saboru, dakle to je palo sad s Marsa u ovo drugo čitanje”, istaknula je Lugarić, prozvavši državnog tajnika jer odgovornost prebacuje na Ministarstvo financija iako u Saboru predstavlja cijelu Vladu.
Na istu je nelogičnost upozorio i zastupnik Arsen Bauk, naglasivši kako je naknadno ubacivanje Državnog ureda za reviziju u drugo čitanje suprotno saborskom zaključku s prvog čitanja, te je pozvao Vladu da tu uredbu konačno stavi na redovnu raspravu.
Gdje je parlamentarni nadzor i Zakon o osobnoj asistenciji?
Zastupnici su otvorili i pitanje nadzora nad uredbama te kašnjenja važnih zakona:
Ustavni sud i nadzor: Zastupnik Kolarić pitao je zašto nije predviđena obvezna saborska rasprava o izvješćima Vlade, dok je zastupnik Paus podsjetio da je Ustavni sud još 2016. godine srušio uredbu o produljenju mandata ravnatelju HRT-a, a 2023. naložio da se donesene uredbe moraju pretočiti u zakonski tekst.
Zakon o osobnoj asistenciji: Zastupnica Vlašić Iljkić upozorila je da je prošla cijela godina otkako je uredbom privremeno riješena odluka Ustavnog suda vezana uz osobnu asistenciju, a obećanog cjelovitog zakona još uvijek nema ni u javnom savjetovanju.
Podrška vladajućih: Braneći predloženo rješenje, zastupnik Ivan Radić naglasio je važnost žurnog postupanja Vlade u gospodarskim pitanjima dok Sabor ne zasjeda, dok je Hrvoje Zekanović ustvrdio kako je rasprava ugodna jer u dvorani više nema zastupnika Mosta i Možemo!, dodavši kako bi iste zakonske mehanizme sutra koristila i oporba da dođe na vlast.
Državni tajnik Rukavina odbacio je optužbe da je išta u zakon ubačeno mimo pravila, zaključivši kako je prijedlog prošao dva čitanja i sve nadležne saborske odbore u skladu sa zakonom.
Nastavak burne rasprave o ovlastima Vlade: “Otok čeka pravilnik četiri godine!”
U nastavku saborske rasprave u kojoj su glavna tema bile ovlasti Vlade za donošenje uredbi sa zakonskom snagom, fokus zastupnika prebacio se s ustavnopravne teorije na konkretne životne probleme građana. Dok su klubovi vladajuće većine (HDZ i Domovinski pokret) potvrdili podršku zakonu radi očuvanja pravne sigurnosti i brzog djelovanja države tijekom ustavne stanke, oporba je upozorila kako ministarstva godinama kasne s donošenjem obveznih pravilnika te da se privremenim uredbama zaobilazi čak i ustavna ovlast predsjednika Republike.
Marković: Vlada traži nove ovlasti, a na otocima sve stoji zbog kašnjenja pravilnika
U pojedinačnoj raspravi zastupnica Marković istaknula je kako Vlada od Sabora traži dodatne ovlasti Vlade, dok istovremeno ne izvršava ni one obveze koje joj je Sabor već naložio izglasanim zakonima. Kao ključne primjere navela je blokadu projekata na obali i otocima:
- Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama: Donesen je u srpnju 2023. godine, no uredba koja definira gradnju i zahvate u prostoru kasni više od dvije godine. Zbog toga jedinice lokalne samouprave ne mogu uređivati ni najobičnije šetnice ili plaže bez kompliciranih građevinskih dozvola na neupisanom pomorskom dobru.
- Pravilnik o povlaštenom pomorskom prijevozu: Iako je Zakon o linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu donesen još u veljači 2022. godine s rokom od šest mjeseci za donošenje pravilnika, dokument nije donesen ni nakon četiri i pol godine.
“U ovom zakonu bilo je uneseno da će vatrogasci na otocima imati ista prava kao i njihove kolege s kopna, odnosno besplatan prijevoz. Znači, oni su četiri godine za to zakinuti”, upozorila je Marković, dodavši kako zbog nepostojanja pravilnika punu cijenu trajektne karte moraju plaćati i djeca s otoka koja više od tri puta tjedno putuju na kopno radi sportskih treninga.
Paus i Barbir: Zaobilazi se čak i predsjednik Republike
Zastupnik Dalibor Paus naglasio je kako nikome u sabornici nije sporno da Vlada mora imati mehanizam za hitno djelovanje dok Sabor ne zasjeda, ali je nedopustivo da se iznimka pretvara u pravilo za pitanja koja nisu urgentna, poput sufinanciranja predškolskog odgoja, Hrvatskih šuma ili cijena udžbenika. Paus je pritom otvorio i novi ustavnopravni kut gledanja.
“Ukoliko imamo uredbu koja nije donesena zbog nekakve urgentnosti, a koja ima zakonsku snagu i traje godinama, mi izbijamo mogućnost predsjedniku Republike da iskoristi svoju ustavnu ovlast i uputi zakon na ocjenu ustavnosti”, istaknuo je Paus, s čime se složio i zastupnik Barbir, poručivši kako se time izravno uništava parlamentarni nadzor i onemogućuje potencijalna intervencija predsjednika Zorana Milanovića.
Povijesni e-amandman i poruka Marije Lugarić: “Živi smo i zdravi, zašto ne glasamo o zakonima?”
Zastupnica Marija Lugarić na početku svog izlaganja javno je pohvalila predsjednika Sabora i saborske službe jer je njezin amandman na ovaj zakon postao prvi elektronički potpisan dokument u povijesti Hrvatskog sabora koji je ušao u proceduru u izvornom digitalnom obliku, a ne kao skenirani papir.
Govoreći o samom zakonu, Lugarić je oštro kritizirala namjeru da se uredbe o osobnoj asistenciji i plaćama u Državnom uredu za reviziju produlje unatoč tome što Sabor neprekidno radi. “Danas je 11. studenoga, Sabor zasjeda još više od mjesec dana. Živi smo, zdravi smo. Predsjednik Sabora nam je sazvao sjednice bez pauze do 15. prosinca. Nema niti jednog jedinog razloga da u ovih mjesec dana ne donesemo izmjene i dopune ova dva zakona”, poručila je Lugarić, ponovno prozvavši Vladu jer je odredba o Državnom uredu za reviziju u zakon ubačena tek između dva čitanja.
Glasovac i Lukačić u klinču oko zakona o osobnoj asistenciji
Posebno emotivna rasprava vodila se oko Zakona o osobnoj asistenciji, čije je dijelove Ustavni sud ukinuo krajem 2025. godine. Zastupnica Sabina Glasovac podsjetila je da je Ustavni sud na 82 stranice jasno poručio kako osobna asistencija nije socijalna povlastica, već ustavno pravo koje proizlazi iz ljudskog dostojanstva.
“Umjesto da Hrvatski sabor preuzme obvezu koju mu je dao Ustavni sud da donese zakon koji neće biti protuustavan, Sabor sam sebe razvlašćuje i mirno gleda kako Vlada ništa ne predlaže, nego uredbom produljuje važenje do prosinca 2027. godine”, kazala je Glasovac.
Na to je reagirala zastupnica vladajućih Ljubica Lukačić (koja je tijekom rasprave dobila i opomenu zbog zlouporabe povrede Poslovnika), optuživši oporbu za čisti populizam na temi osoba s invaliditetom. “Recite mi samo je li zbog ove uredbe i ovakvog trenutnog uređenja ijedna osoba ostala bez osobnog asistenta? Nije! Ako mijenjamo zakon, onda on treba biti kvalitetno izmijenjen”, odgovorila je Lukačić.
Vladajući: Zakon jamči stabilnost države, oporba je nedosljedna
Braneći ovlasti Vlade, zastupnik Hrvoje Zekanović prozvao je zastupnike Mosta i Možemo! jer više nisu bili u dvorani, a oporbene kritike nazvao je populizmom. Podsjetio je kako isti zakon od 1992. godine koriste sve Vlade, pa i one SDP-ove, ocijenivši SDP neozbiljnom strankom jer je 2024. godine prekinula tradiciju podržavanja ovog zakona. U odgovoru zastupnici Marković osvrnuo se i na Jadroliniju, upozorivši na problem zlouporabe i iznajmljivanja invalidskih iskaznica za besplatan prijevoz trajektima.
Završne stavove u ime vladajuće većine iznijeli su Ante Babić (HDZ) i Ivica Kukavica (Domovinski pokret):
- Ante Babić (HDZ): Naglasio je kako Sabor prema Ustavu redovito zasjeda samo u dva navrata godišnje (od 15. siječnja do 15. srpnja te od 15. rujna do 15. prosinca), zbog čega država u preostalom vremenu ne smije stati. Istaknuo je da u proteklih 30 godina Sabor nikada nije morao ukinuti nijednu Vladinu uredbu te da zakon čuva ravnotežu između učinkovitosti i demokratske kontrole.
- Ivica Kukavica (Domovinski pokret): Potvrdio je da će Klub Domovinskog pokreta podržati zakon prvenstveno radi pravne sigurnosti građana, osobito korisnika osobne asistencije koji ne smiju trpjeti posljedice pravnih praznina, te radi brze reakcije na gospodarske izazove poput poremećaja na tržištu energenata. Ipak, Kukavica je jasno poručio: “Redovita zakonodavna procedura mora ostati pravilo, a donošenje uredbi na temelju zakonodavne ovlasti iznimka.”