BLAGDAN ROĐENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Kultura Vijesti Vjera

Danas slavimo blagdan rođenja Blažene Djevice Marije ili Malu Gospu . To je spomendan rođenja Blažene Djevice Marije, majke Isusove. Ovaj blagdan se počeo slaviti u Jeruzalemu  u 5. stoljeću. Tada je na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast Svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomendan na ovu posvetu razvio se blagdan Male Gospe.

Rođendan Marijin je rođendan veličanstvenog Božjeg hrama, presvijetle Bogorodice i Bogomajke.

Iako je Mala Gospa manji blagdan, vrlo je omiljen u narodu pa mnogi na taj dan hodočaste u marijanska svetišta.

Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže “Gospa Mala – jesen prava!” O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka).

Marija je od Boga odabrana da rodi Isusa, sina Božjega. Njeno rođenje bilo je navješteno u starom zavjetu U potpunoj poniznosti i poslušnosti vršila je volju Božju. Bog ju je sačuvao od ljage istočnoga i osobnoga  grijeha. Bila je prisutna u Isusovom životu sve do njegove smrti. Upravo na Marijin zagovor, Isus čini svoje prvo veliko čudo u Kani Galilejskoj.  Prije nego što je umro, Isus s križa Mariju daje apostolu Ivanu za majku. Time je postala majka svima nama. Na blagdan Pedesetnice bila je s apostolima kad se spustio na njih Duh Sveti, tako da je prisustvovala i u rođenju Crkve. Nakon svoje smrti, Marija je dušom i tijelom uznesena na Nebo (blagdan Velike Gospe). Bog  ju je postavio iznad svih anđela i svetaca pa je nazivamo i Nebeskom Kraljicom.

Drugi vatikanski sabor uči: “S Marijom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja obećanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija, kad je Sin Božji od nje uzeo ljudsku narav, da otajstvima svoga tijela oslobodi čovjeka od grijeha.”

Najstarije Marijansko svetište u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a datira još iz 14 st., je Svetište Majke dobre nade – Šumanovci

Na mjestu današnjeg svetišta alšanski grofovi izgradili su franjevački samostan, a za što su 1373. godine dobili i dopuštenje pape Grgura XI.

Franjevci su sagradili i crkvu sv. Marije koja se postupno razvija u proštenište. Godine 1376. papa Grgur XI. daje posebne oproste vjernicima koji hodočaste u Šumanovce.

Za vrijeme Turaka svetište je stradalo, no nakon njihove vladavine ponovo postaje mjesto hodočašća. Godine 1822. izgrađena je u Šumanovcima nova crkva u kojoj je izložen kip uznesenja Marijina.

Hodočasnici Gospe šumanovačke u njoj su pronašli “znak pouzdane nade i utjehe”. I danas je u velikom broju štuju tijekom cijele godine u raznim prigodama, a osobito na blagdane Velike i Male Gospe.


Odgovori