Ruska invazija na Ukrajinu i kontinuirani učinci pandemije zakočili su zemlje diljem svijeta, a najteže je pogodio Europu, uzrokujući najstrmiji skok cijena energije, neke od najviših stopa inflacije i najveći rizik od recesije.
Nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, najveće gospodarstvo regije, izgradilo je višedesetljetnu ovisnost o ruskoj energiji. Osmerostruko povećanje cijena prirodnog plina od početka rata predstavlja povijesnu prijetnju industrijskoj moći Europe, životnom standardu te socijalnom miru i koheziji. U slučaju velikih nestašica ove zime izrađuju se planovi za zatvaranje tvornica, nesvjestice i racionalizaciju. – piše Patricia Cohen za NevYourkTimes
Rizik od potonuća prihoda, rastuće nejednakosti i porasta društvenih napetosti mogao bi dovesti “ne samo do rascjepkanog društva, već i do rascjepkanog svijeta“, rekao je Ian Goldin, profesor globalizacije i razvoja na Sveučilištu Oxford. “Nismo se suočili s nečim takvim od 1970-ih, i to neće uskoro završiti.“
Kina, snažan motor globalnog rasta i glavno tržište europskog izvoza poput automobila, strojeva i hrane, suočava se s vlastitim nizom problema. Politika Pekinga da nastavi zamrzavati sve aktivnosti tijekom epidemija Covida-19 u više je navrata paralizirala velike dijelove gospodarstva i dodala poremećaje u lancu opskrbe širom svijeta. Samo u posljednjih nekoliko tjedana deseci gradova i više od 300 milijuna ljudi bili su pod potpunim ili djelomičnim blokadama. Ekstremna vrućina i suša ometaju proizvodnju hidroenergije, prisiljavajući na dodatna zatvaranja tvornica i zamračenja.
“Globalno gospodarstvo nesumnjivo usporava“, rekao je Gregory Daco, glavni ekonomist globalne konzultantske tvrtke EY- Parthenon, ali se to “događa različitim brzinama“.
U drugim dijelovima svijeta zemlje koje su u stanju isporučivati vitalne materijale i robu, posebno proizvođači energije na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, bilježe neočekivane dobitke.
A Indija i Indonezija rastu neočekivano brzim tempom kako se domaća potražnja povećava, a multinacionalne tvrtke žele mijenjati svoje lance opskrbe. Vijetnam, također, ima koristi jer proizvođači prebacuju poslovanje na njegove obale.
Unatoč tome, Kina, eurozona i Sjedinjene Države zajedno čine otprilike dvije trećine gospodarske aktivnosti planeta, a ako se svi ti moćnici uspore, bilo kojoj će zemlji biti teško ostati izolirana od posljedica.
Siromašniji ljudi, koji troše mnogo više svojih ukupnih prihoda na hranu i energiju, najteže su pogođeni.
Dnevne prosječne cijene električne energije u zapadnoj Europi dosegnule su rekordnu razinu, prema Rystad Energyju, skočivši preko 600 eura (599 dolara) po megavatsatu u Njemačkoj i 700 eura u Francuskoj, s najvišim stopama od čak 1.500 eura.
U Češkoj Republici, oko 70.000 bijesnih prosvjednika, od kojih su mnogi povezani s krajnje desnim skupinama, okupilo se prošlog vikenda na Vjenceslavovom trgu u Pragu kako bi demonstrirali protiv ogromnih računa za struju.
Njemačka, francuska i finska vlada već su uskočile kako bi spasile domaće elektroenergetske tvrtke od bankrota. Unatoč tome, Uniper, čije je sjedište u Njemačkoj i jedan od najvećih europskih kupaca i opskrbljivača prirodnim plinom, rekao je prošlog tjedna da gubi više od 100 milijuna eura dnevno zbog rasta cijena.
Europska komisija, koja je za petak zakazala hitan sastanak ministara energetike, poziva na ograničavanje veleprodajnih cijena plina i preustroj cijene struje. A posljednjih dana Njemačka, Švedska, Francuska i Britanija najavile su opsežne programe pomoći vrijedne milijardu dolara kako bi se ublažio pritisak na kućanstva i poduzeća, zajedno s planovima racionalizacije i očuvanja.
Troškovi svih tih mjera bili bi ogromni, u vrijeme kada su razine državnog duga već zapanjujuće. Zabrinutost zbog opasno visokog duga potaknula je ovaj tjedan Međunarodni monetarni fond da objavi prijedlog reforme okvira Europske unije za javnu potrošnju i deficite vlade.
Ipak, ostaje nemilosrdna i nepopustljiva stvarnost: nedostatak energije koju si zemlje mogu priuštiti.
Po trenutnim cijenama, jednostavno nema dovoljno za proizvodnju čelika, drva, mikročipova, stakla, pamuka, plastike, kemikalija i električne energije koji idu u izradu hrane, kućne topline, garažnih vrata, tampona, bicikala, dječje formule, čaša za vino i još mnogo toga što potrošači žele.
Postoji “osiromašeni lanac opskrbe“, više od slomljenog, rekao je gospodin Smit. “Ovo je fizička kriza, a ne psihološka kriza“, koja se razlikuje od onih koje se većina ljudi sjeća.
U prošlosti ste se “nečega bojali, prestali ste trošiti, a onda vam je postalo ugodnije i potrošnja se vratila“, rekao je gospodin Smit. “To nije ono što se trenutno događa. Da bismo riješili ovu zagonetku, moramo vratiti opskrbu.“
Očekuje se da će središnje banke na Zapadu nastaviti povećavati kamatne stope kako bi poskupjele zaduživanje i prisilile inflaciju. Europska središnja banka povećala je u četvrtak kamatne stope za tri četvrtine boda, što odgovara najvećem povećanju do sada. Savezne rezerve SAD-a vjerojatno će učiniti isto kada se sastanu ovog mjeseca. Bank of England je zauzela sličan stav.
Zabrinjavajuće je da će snažan poticaj za snižavanje cijena gurnuti gospodarstva u recesiju. Samo više kamatne stope neće sniziti cijenu nafte i plina, osim tolikog pada gospodarstava da je potražnja ozbiljno smanjena. Mnogi analitičari već predviđaju recesiju u Njemačkoj, Italiji i ostatku eurozone prije kraja godine. Za siromašne zemlje i zemlje u nastajanju više kamatne stope znače više duga, a manje novca za trošenje na najugroženije.
“Mislim da proživljavamo najveću razvojnu katastrofu u povijesti, s više ljudi koji su brže gurnuti u teško siromaštvo nego što se dogodilo prije”, rekao je g. Goldin, profesor s Oxforda. “Ovo je posebno opasno vrijeme za svjetsko gospodarstvo”.
Napisala je za Patricia Cohen, globalna dopisnica za ekonomiju sa sjedištem u Londonu za NewYourkTimes.