ZAGREB, 14. srpnja 2025. – Uoči sve složenijeg sigurnosnog okruženja u Europi i svijetu, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić predstavio je danas u Hrvatskom saboru četiri ključna dokumenta koji, kako je naglasio, “usmjeravaju obrambenu politiku Republike Hrvatske prema novim realnostima i izazovima”. Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, Zakona o službi u Oružanim snagama RH, prijedlogu nove Strategije obrane te Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH do 2036. godine.
U prvom čitanju ovi dokumenti kreću u saborsku proceduru, a donose niz važnih reformi – od ponovnog uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja, jačanja pričuvnog sastava, do dubinske modernizacije obrambenih resursa, ulaganja u tehnologiju i kadrove te preustroja vojnog obrazovanja.
Vojna obveza se vraća – kroz novo temeljno osposobljavanje
Anušić je istaknuo da sigurnosne prijetnje, uključujući hibridno ratovanje, kibernetičke napade, klimatske promjene i prirodne katastrofe, zahtijevaju jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti. Stoga Vlada predlaže zakonski okvir za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja.
Nakon 17 godina bez obveznog služenja vojnog roka, više od 300.000 hrvatskih državljana nikada nije prošlo vojnu izobrazbu. Novi sustav predviđa dva mjeseca obuke za do 4.000 ročnika godišnje, raspoređenih u pet naraštaja, na lokacijama u Požegi, Slunju i Kninu. Prva nulta generacija bit će pozvana 2026. godine, a zakonske odredbe predviđaju i iznimke, pravo na odgodu i oslobađanje, kao i civilnu službu za osobe koje se pozovu na prigovor savjesti.
Civilna služba bit će organizirana u trajanju od tri do četiri mjeseca, ovisno o instituciji, a uvest će se i precizna regulacija prava, obveza i mogućih izuzeća, najavljeno je.
Prava ročnika, stambena politika i prilika za profesionalni razvoj
Novim zakonom ročnicima se jamče plaće i naknade – 1.006 eura neto za nezaposlene, dok zaposleni ročnici ostvaruju pravo na 1.100 eura. Povećava se pristupačnost djelatne vojne službe i onima s osnovnoškolskim obrazovanjem, uz uvjet naknadnog završetka srednje škole uz podršku Ministarstva obrane.
Vlada je poseban naglasak stavila i na stambeno zbrinjavanje djelatnih vojnih osoba. Nacionalnim planom stambene politike, donesenim u ožujku, omogućeno je rješavanje stambenog pitanja vojnika mlađih od 45 godina u gradovima u kojima su razmještene OS RH – među kojima su Knin, Petrinja, Beli Manastir i drugi.
Hrvatsko vojno učilište postaje sveučilište – “Dr. Franjo Tuđman”
Velika strateška promjena odnosi se i na obrazovnu komponentu obrambenog sustava. Hrvatsko vojno učilište transformira se u Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, što je prepoznato kao projekt od posebnog državnog interesa. Ovo sveučilište bit će ključna platforma za znanstveni i stručni razvoj djelatnih vojnih osoba, dočasnika i časnika.
Zakon također predviđa mogućnost produženja djelatne vojne službe do dvije godine iznad dosadašnje dobne granice, a uz odobrenje ministra, i dodatne dvije godine, čime se zadržavaju iskusni kadrovi u sustavu.
Strategija obrane i razvoj OSRH do 2036.
Predstavljena Strategija obrane u pet poglavlja definira dugoročne ciljeve: očuvanje suvereniteta, obrana teritorijalne cjelovitosti i djelovanje unutar NATO-a i EU. Ističe se sigurnosni kontekst obilježen ruskom agresijom na Ukrajinu, utrkom u naoružanju, kibernetičkim prijetnjama i brzim razvojem tehnologije.
Hrvatska je već 2025. ispunila NATO cilj izdvajanja 2 % BDP-a za obranu, a planira ga povećati na 3 % do 2030. – uključujući 2 % za sposobnosti i 1 % za investicije.
Dugoročni plan razvoja OSRH do 2036. uključuje nabavu Rafalea, modernih helikoptera, borbenih vozila, haubica, dronova i protuzračne obrane. Ulagat će se i u infrastrukturu, logistiku i osposobljavanje, ali i u sposobnosti potpore civilnim strukturama – čime se vojska približava građanima.
Zaključak: Natrag u budućnost s vojnom spremnošću i modernizacijom
Ministar Anušić u svom je izlaganju podsjetio kako „vojnik ostaje središte obrambenog sustava“, a svi predloženi dokumenti usmjereni su na jačanje sposobnosti, profesionalizaciju i otpornost vojske. Povratak temeljnog vojnog osposobljavanja, osuvremenjivanje zakona i ulaganje u obrazovanje i infrastrukturu jasan su signal da Hrvatska želi imati vojsku koja je sposobna djelovati brzo, učinkovito i suvereno – i u miru i u krizama.
Nakon izlaganja potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Ivana Anušića uslijedilo čak 49 replika saborskih zastupnika, što jasno svjedoči o visokom interesu i kontroverzama koje prate uvođenje prijedloga novih obrambenih zakona i strategije nacionalne sigurnosti. Rasprava je pokazala širok spektar mišljenja – od entuzijastične podrške preko zabrinutosti do otvorenih kritika.
Mladi kao ključ obrane: jasna pravila za budućnost
Jedno od najvažnijih pitanja u raspravi bilo je ono koje je postavio HDZ-ov zastupnik Josip Borić, koji je istaknuo važnost mladih u obrambenom sustavu te zatražio pojašnjenje statusa onih koji nakon srednje škole upisuju fakultete. Ministar Anušić odgovorio je kako obrazovanje neće biti prepreka služenju – naprotiv, omogućit će se odgoda temeljnog vojnog osposobljavanja do 23. godine života, a u međuvremenu, studenti neće biti pozivani u službu. Oni će, ukoliko žele, moći sudjelovati i u sustavu civilne zaštite.
Ljevica traži odgovornost i operativnu spremnost
Zastupnica SDP-a Marija Lugarić bila je oštra prema sadržaju zakonskih prijedloga, nazvavši ih “šturima i nedovoljno obrazloženima”, posebno u pogledu operativnih kapaciteta. Podsjetila je kako prema podacima Ministarstva 67 % mladih želi obuku, ali su kapaciteti predviđeni tek za 4.000 godišnje. Ministar Anušić odgovorio je kako su to početni kapaciteti koji se mogu proširiti ovisno o interesu te da se prva generacija očekuje s početkom sljedeće godine.
Nacionalna sigurnost i domaća poljoprivreda
HDZ-ova zastupnica Marijana Petir u raspravu je unijela temu prehrambene sigurnosti, istaknuvši kako se nacionalna obrana ne može graditi bez osigurane domaće proizvodnje hrane. Anušić je potvrdio da je prehrambena sigurnost sastavni dio strategije obrane, dodavši kako vojska u velikoj većini koristi upravo hrvatske proizvode s naših polja i iz domaćih tvornica.
Strahovi od smanjenja ulaganja u obrazovanje i zdravstvo
Zastupnica Dubravka Novak iz platforme Možemo! upozorila je na rizik da povećanja za obrambeni proračun dovedu do smanjenja sredstava za druge ključne javne sektore poput obrazovanja i zdravstva. Anušić je odbacio tu tvrdnju, naglasivši kako se proračun puni stabilno i da se ulaganja u obranu ne tretiraju kao trošak, već kao razvojna investicija koja doprinosi zapošljavanju i BDP-u.
Koliko će sve to koštati?
Zastupnik Davor Klasić iz HSLS-a zatražio je konkretne brojke, a ministar je iznio kako će temeljno vojno osposobljavanje za jednu generaciju koštati oko 20 milijuna eura godišnje te da su sredstva već osigurana u državnom proračunu.
Prigovor savjesti – tko će, a tko neće služiti?
Pitanje prigovora savjesti izazvalo je posebnu pažnju. HDZ-ova zastupnica Ljubica Lukačić pitala je kakvi će biti kriteriji za prihvaćanje prigovora. Ministar je odgovorio kako će prigovor morati biti ozbiljno i uvjerljivo obrazložen, te kako više neće biti moguće zloupotrebljavati to pravo, primjerice, odricanjem služenja, a kasnije traženjem dozvole za nošenje oružja zbog lova.
No, problem penalizacije priziva savjesti otvorio je i Ivica Baksa (NPS), upozorivši da oni koji se odluče za civilnu službu traju duže i da će pri zapošljavanju prednost imati oni koji su prošli vojnu obuku. Anušić je odgovorio da će prednost imati samo u slučajevima kada su kandidati potpuno jednaki po kvalifikacijama, dok pravo na priziv savjesti ostaje zaštićeno Ustavom.
Obrambena industrija – razvojna snaga
Na kraju, HDZ-ov zastupnik Ante Deur tražio je podatke o učincima zakona na hrvatsku obrambenu industriju. Anušić je poručio kako u Hrvatskoj danas posluje oko 40 tvrtki u obrambenom sektoru, koje zapošljavaju sve veći broj ljudi i ostvaruju rast prihoda, čime, kako kaže, korist ne ide samo vojsci, već i cijeloj nacionalnoj ekonomiji.
Zakonodavni proces je pokrenut, rasprava slijedi. Ali poruka je jasna – sigurnost države počinje spremnošću njezinih građana.
- Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost
- Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude
- TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u
- Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
- Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja
