Andrija Hebrang stariji: Simbol hrvatskog otpora i tragična sudbina

Hrvatska Povijest Nove obavijesti Vijesti

Na današnji dan, 7. svibnja 1948. godine, dogodio se jedan od najkontroverznijih trenutaka u povijesti hrvatskog komunističkog pokreta – uhićenje Andrije Hebranga starijeg, istaknutog vođe i člana Komunističke partije Hrvatske (KPH) tijekom Drugog svjetskog rata. Hebrang je bio ključna figura u političkom životu Hrvatske, a njegovo uhićenje i kasnija smrt u zatvoru Glavnjača ostaju predmetom rasprave i danas.

Rani život i politički uspon

Rođen u selu Bačevcu pored Virovitice, 22. listopada 1899. godine , od oca Andrije i majke Cele, rođene Strasser. Na školovanje za trgovačkog pomoćnika, otišao je 1912. godine u Szent Lorencz pokraj Pečuha (Pécs, Madžarska), a vraća se 1914. Nakon tri godine, služi vojsku u topničkom puku u Osijeku, a poslije je prebačen u Zagreb na školovanje za rod veze. U jesen je bio upućen na talijansko bojište nedaleko Gorice, gdje ostaje do studenoga 1918. godine. Nakon povratka, 1919. ponovo služi vojsku u Osijeku, gdje se učlanio u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije. Nakon 4 godine, odlazi u Zagreb gdje se nastanio kod sestre Ilone Sauer. Zaposlio se u poduzeću “Royal” (sjedište u Ilici 44), a poslije u “Rekordu” (Moravska 5, danas Masarykova). 

Nakon smrti Rade Končara, Hebrang je postao praktički prvi čovjek na čelu KPH.

Uhićenje i optužbe

Uhićenje Andrije Hebranga starijeg bilo je rezultat unutarpartijskih sukoba i optužbi za nacionalizam. Optužen je za izdaju dok je bio u ustaškom zatvoru 1942. godine i za potkopavanje jugoslavenske vlade nakon rata. Neki povjesničari vjeruju da je pravi razlog njegovog uhićenja bio strah da bi mogao biti Staljinov kandidat za Titovog nasljednika u vrijeme sukoba Tito-Staljin.

Dosje Hebrang skup je dvadesetak tisuća stranica dokumenata i falsifikata, izjava i rukopisa 131 osobe za koje je formiran dosje tijekom “istrage”, odnosno 5.083 osoba obuhvaćenih “istragom”. U DH redaju se preparirani dokumenti, originali pa i takvi suludi “dokumenti” kao što su ustaški zapisnici iz Jasenovca pisani na – ćirilici!

Zatvor Glavnjača

Glavnjača, zloglasni beogradski zatvor, bio je mjesto gdje su politički zatvorenici doživljavali teška mučenja i nehumane uvjete. Zatvor je bio poznat po svojoj brutalnosti i bio je simbol represije u različitim političkim režimima.

Samoubojstvo ili ubojstvo ?

U travnju1948. je stavljen u kućni pritvor.
S dužnosti ministra lake industrije smijenjen je 5. svibnja. Na partijsko saslušanje negdje na Frušku goru Andriju je iz kućnoga pritvora u tadašnjoj Rumunjskoj 56 odveo 7. svibnja 1948. u 6 sati. general Ivan Gošnjak u pratnji dvije osobe nepoznatih imena. 
Partijska komisija zaključila je da je Andrija surađivao s ustašama, da je vodio šovinističku politiku u odnosu na Srbe… i niz drugih laži.
Za istražitelja je postavljen udbaš Milorad Milatović, poslije unaprijeđen u generala. Za trajanja istrage Andrija je terećen kao ustaški špijun zbog prokazivanja zagrebačkih komunističkih ilegalaca u ustaškome zatvoru, a kao sovjetski agent zbog odavanja državnih tajni sovjetima i podrške rezoluciji IB-a.
Uhićen je istoga dana i odveden u beogradski zatvor Glavnjaču. (Šesto utamničenje.) Žena Olga i djeca Dunja, Andrija i Branko odvedeni su idućeg dana u kućni pritvor, a posvojenik Dragan u dom.
Javni tužitelj FNRJ Josif Malović 27. listopada izdao je rješenje o pokretanju istrage s istražnim zatvorom zbog kaznenog djela “protiv naroda i države”. 

U “knjigu dežurstva kod Hebranga” arhiviranu u Dosjeu Hebrang 10. lipnja 1949. dežurni oficir u Glavnjači, Udbinom zatvoru, zapisao je:
0-3 h: Sremac (Andrija) bio na saslušanju do 1 h, poslije odveden izvan zgrade, drugi su svi spavali.
…18-21h: Sremac se nije vratio
. I narednih dana lipnja ponavljana je ta bilješka.
Istražitelj Milatović i drugovi složiše pak zapisnik o smrti na dan 11. lipnja 1949. u ranim jutarnjim satima “po predmetu smrti uhapšenika Andrije Hebranga iz Beograda” u kome zaključiše “da je uhapšenik Hebrang izvršio samoubojstvo.”

Zapisnik o smrti

Zapisnik sastavljen u istražnom zatvoru Ministarstva unutrašnjih poslova FNRJ na dan 11. lipnja 1949. godine po predmetu smrti uhapšenika Andrije Hebranga iz Beograda.
Prisutni su:
Članovi komsije: 1. Star. pom. jav. tuž. FNRJ Bogdan Perović, 2. U ime uprave zatvora – pretst. MUP FNRJ upravnik zatvora Pavle Baljević, 3. Liječnik-vještak Jovan dr. Bjelić 
Zapisničar Nikola Mikšević
Početo u 5 sati i 45 minuta.
Na osnovu odluke Javnog tužitelja FNRJ od 11. lipnja 1949. god. B-216/48 komisija u prednjem sastavu došla je u zatvor MUP FNRJ, gdje se pretstavlja da je izvršio samoubojstvo vješanjem uhapšenik Andrija Hebrang.
Po dolasku u sobu u kojoj se nalazio uhapšenik Hebrang – komisija je našla Hebranga mrtvog. Prvo, identitet uhapšenika Hebranga utvrđen je preko Uprave zatvora i njegove osobne karte.
Uhapšenik Hebrang nađen je obješen u poluvisećem položaju o gornji dio radijatora. Omča je osukana od rubnog dijela krevetske plahte, tako da je dobila oblik pantljike. Pantljika od koje je ova napravljena dugačka je jedan metar. Čvor omče je na vratu. Tijelo je u kosom položaju s licem okrenutim podu; ruke su opuštene uz tijelo. Leš je obučen u pidžamu – gornji i donji dio.
Na lešu se ne primjećuju nikakve ozljede.
Od stranih stvari u sobi se nalazi sljedeće: Krevet s posteljinom , stol, stolica i jedan koferčić s osobnim stvarima.
Poslije toga leš je predan liječniku-vještaku Bjelić dr. Jovanu radi utvrđivanja uzroka smrti.
Liječnik-vještak, pošto je pregledao leš, izjavio je:
Pregledao sam leš uhapšenika Hebranga i konstatirao smrt. S obzirom na položaj leša kao i na okolnosti da je strangulaciona brazda duboko utisnuta u tkivo kože grla i vrata i da je plavoljubičaste boje, da tragova drugih ozljeda na trupu, glavi i udovime nema, a da je predjel zatiljka (nuchae) slobodan – mišljenja sam da je smrt nastupila nasilnim putem vješanja uslijed reflektornoga prestanka rada centara za disanje i krvotoka.
Nakon gornje konstatacije liječnika-vještaka s obzirom na njegov nalaz i mišljenje a pošto ne postoje okolnosti koje bi upućivale na sumnju da se radi o krivičnom djelu, komisija zaključuje da je uhapšenik Hebrang izvršio samoubojstvo.
Poslije ovoga Upravi zatvora je preporučeno da leš uhapšenika Andrije Hebranga sahrani.
Završeno u 6 sati i 50 minuta.
Zapisničar: Nikola Miščević
Članovi komisije:

  • Bogdan Perović
  • Pavle Baljević
  • Jovan dr. Bijelić

Andrija je nestao između 7. svibnja 1948. i danas. Danas – zato što se ne zna točan način smrti Andrije Hebranga, vrijeme smrti, mjesto smrti, zato što nema valjane smrtovnice, zato što obitelji nije vraćeno tijelo, zato što obitelj nikada nije obaviještena o Andrijinoj smrti, zato što nije poznato mjesto pokopa.

Odgovori