Strukturirana analiza povijesnih činjenica vezanih za ratni sukob u Bosni i Hercegovini ostaje nepotpuna i manjkava bez otvaranja jednog od najmračnijih poglavlja novije povijesti – sustavnog osnivanja logora za Hrvate pod kontrolom Armije Republike BiH. Dok se u poslijeratnom političkom i pravosudnom prostoru ova tema nerijetko ciljano minorizira ili potpuno negira, neumoljivi dokumentacijski podaci Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH govore o zapanjujućim razmjerima ljudske patnje.
Prema službenim evidencijama, kroz sustav od čak 331 logora prošlo je 14.444 Hrvata. Među njima je bilo 4.098 vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), dok su golemu većinu, od preko 10.386 zatočenika, činili nedužni civili. U tim je mučilištima živote izgubilo 632 Hrvata, a pedeset ih je pogubljeno na stravičan, ritualan način, što se izravno povezuje s djelovanjem stranih islamističkih boraca. Prva stratišta, poput logora Silos u Kaćunima, otvorena su već u siječnju 1993. godine, znatno prije formalnog izbijanja otvorenog sukoba, dok je kulminacija uspostave zatočeničkih objekata zabilježena tijekom travnja i svibnja iste godine.
Statistički podaci po regijama jasno oslikavaju teritorijalnu rasprostranjenost i intenzitet progona. Na području Bugojna, u logorima kao što su Stadion NK Iskra, Kulturno-sportski centar, MUP i hotel Kalin, zatočeno je 3.316 Hrvata, a evidentirane su 92 žrtve, uključujući i nasilni nestanak 21 uglednika. Općina Konjic bilježi 2.775 zatočenika, ponajviše u Športskoj dvorani Musala i osnovnoj školi u Čelebićima, uz 65 ubijenih. Slična sudbina zadesila je i Jablanicu, gdje je u Muzeju Bitke za ranjenike i bazi u Donjoj Jablanici utamničen 891 Hrvat. Područje Travnika bilježi 1.774 zatočenika u vojarni JNA i staroj tvrđavi, Mostar 672 u Četvrtoj osnovnoj školi i Bijelom Polju, dok su logori u Tarčinu (Silos) te Vitezu (Crna kuća) progutali stotine sudbina vojnika i civila.
Svjedočanstva rijetkih preživjelih koji su uspjeli napustiti ova mjesta užasa lede krv u žilama. Ljudi su svakodnevno izvrgavani batinanju, brutalnim torturama i seksualnom zlostavljanju, a u Bugojnu i na Rostovu organizirani su namjenski objekti koji su služili kao javne kuće. Posebno potresna činjenica jest zatvaranje najranjivijih skupina društva. Katolički svećenici i časne sestre pretvarani su u roblje, sakralni objekti su sknavljeni, a u logorima su držana i djeca – u jablaničkom „Muzeju“ evidentirano je 21 dijete mlađe od pet godina, dok je u Otrošcu zabilježeno 15 dojenčadi. Radno sposobni muškarci tjerani su na obavljanje teških fizičkih poslova na prvim crtama bojišnice, gdje su redovito korišteni kao živi štit u napadima na položaje HVO-a, kao što je bio slučaj na lokaciji Vrda. Da je riječ o organiziranom i koordiniranom sustavu, potvrđuje i podatak da je bošnjačko vojno i političko vodstvo strogo zabranjivalo pristup Međunarodnom crvenom križu, zahtijevajući izravno odobrenje samog državnog vrha.
Najveći institucionalni šok i uvredu za žrtve donijelo je Tužiteljstvo BiH 2013. godine. Gotovo dva desetljeća nakon završetka rata, donijeta je službena odluka kojom su ovi zloglasni koncentracijski logori u službenim dokumentima administrativno preimenovani u eufemizam „sabirni centri“. Ovaj očiti pokušaj pravnog revizionizma i institucionalnog prikrivanja povijesnih činjenica izazvao je duboko ogorčenje među obiteljima žrtava i hrvatskim predstavnicima u BiH, koji neumorno upozoravaju na povijesnu zakonitost – negiranje počinjenog zločina zapravo je jednako njegovu ponavljanju.
Foto: Ilustracija/ Logor Trnopolje
- Mračna strana rata u BiH: Sustavno prešućivanje i administrativno brisanje patnje hrvatskih logoraša
Strukturirana analiza povijesnih činjenica vezanih za ratni sukob u Bosni i Hercegovini ostaje nepotpuna i manjkava bez otvaranja jednog od najmračnijih poglavlja novije povijesti –… Pročitaj više: Mračna strana rata u BiH: Sustavno prešućivanje i administrativno brisanje patnje hrvatskih logoraša - Od pakla Srebrenice do oslobođenja: Domino-efekt koji je slomio neprijateljske linije
Krvavi srpanj 1995. godine trajno je obilježio našu nacionalnu i regionalnu povijest. Genocid u Srebrenici bio je okidač koji je ogolio nemoć međunarodne zajednice, promijenio… Pročitaj više: Od pakla Srebrenice do oslobođenja: Domino-efekt koji je slomio neprijateljske linije - Heroj Miro Papac: Farmaceut koji je udobnost ljekarne zamijenio krvavom bojišnicom Banovine
Intelektualac i heroj Miro Papac odbacio je siguran život kako bi postao vojni bolničar. Njegova tragična žrtva 1991. promijenila je tijek rata. U moru tragičnih… Pročitaj više: Heroj Miro Papac: Farmaceut koji je udobnost ljekarne zamijenio krvavom bojišnicom Banovine - Dramatičan obrat na sjednici Gradskog vijeća: Zbog optužbi za nasilje povučena odluka o nagradi HVIDR-i!
Iako je prvotno bila siguran kandidat za dodjelu gradskih priznanja, HVIDRA Vinkovci ove godine ipak neće dobiti nagradu zbog šokantnih optužbi na račun njenog čelnika.… Pročitaj više: Dramatičan obrat na sjednici Gradskog vijeća: Zbog optužbi za nasilje povučena odluka o nagradi HVIDR-i! - Krvavi srpanj ’91: Kako je šačica branitelja u Tenji stala pred čeličnu armadu i spasila Osijek
Početak srpnja 1991. godine zauvijek je upisan crnim slovima u hrvatsku povijest. Dok je Europa nametala nepravedni embargo, a politički vrh u Beogradu kovao planove… Pročitaj više: Krvavi srpanj ’91: Kako je šačica branitelja u Tenji stala pred čeličnu armadu i spasila Osijek - Pokolj u Odesi: Prešućena tragedija iz 1916.
Povijesna interpelacija iz 1918. godine razotkrila je zastrašujući pokolj u Odesi, gdje su tisuće hrvatskih zarobljenika brutalno stradale zbog odbijanja srpske krunske prisege. Ova dramatična… Pročitaj više: Pokolj u Odesi: Prešućena tragedija iz 1916. - Pakao u Mirkovcima: Kako je pala prva velika napadna akcija ZNG-a
Na današnji dan, 5. srpnja 1991. godine, pokrenuta je Akcija Mirkovci pod kodnim imenom “Tišina”, ambiciozni vojni pothvat koji je zbog kobnih obavještajnih propusta i… Pročitaj više: Pakao u Mirkovcima: Kako je pala prva velika napadna akcija ZNG-a - Ubojstvo Josipe Kožić: Paradigma zločina na Banovini
Početak oružane agresije na Banovinu obilježen je nezamislivom tragedijom koja je trajno ranila petrinjski kraj. Šesnaestogodišnja Josipa Kožić, prva civilna žrtva i prva poginula braniteljica… Pročitaj više: Ubojstvo Josipe Kožić: Paradigma zločina na Banovini - Tužna istina na godišnjici smrti Marka Babića: Prazni trgovi dok su kafići puni
Na 18. godišnjicu smrti brigadnog generala Marka Babića, prisjećamo se heroja Vukovara, no slabi odaziv na obilježavanju postavlja pitanje pravog poštovanja i zahvalnosti onima koji… Pročitaj više: Tužna istina na godišnjici smrti Marka Babića: Prazni trgovi dok su kafići puni - 60 godina ponosa: Krenula je najraskošnija povorka do sada
Đakovo je danas postalo središte svijeta tradicijske kulture. U znaku jubilarnih 60. Đakovačkih vezova, ulice grada ispunile su tisuće sudionika iz cijele Hrvatske i svijeta,… Pročitaj više: 60 godina ponosa: Krenula je najraskošnija povorka do sada
