Zakon o statistici

Vlada mijenja Zakon o statistici: Država traži pristup podacima privatnika za brže reakcije u krizama

Nove obavijesti Politika Vijesti

Novi Zakon o statistici izazvao je žustru polemiku u Hrvatskom saboru. Dok Vlada rješenje brani potrebom za brzim pristupom informacijama u kriznim vremenima, oporba oštro upozorava na opasnost od državnog nadzora i zloupotrebe osobnih podataka građana od strane institucija.

ZAGREB – U Hrvatskom saboru danas je po hitnom postupku – objedinjenim prvim i drugim čitanjem – predstavljen Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službenoj statistici. U ime Vlade Republike Hrvatske, zakon je predstavio državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, istaknuvši kako je glavni cilj ovog zakonskog rješenja usklađivanje s novim propisima Europske unije te prijeko potrebna modernizacija domaćeg statističkog sustava.

Kako je naglasio Župan, ubrzana digitalna transformacija i nedavne krize jasno su pokazale da postojeći nacionalni zakonodavni okvir treba nadograditi kako bi Hrvatska išla ukorak s Europskim statističkim sustavom.

Nedavne izmjene europske regulative, kao i rastuće potrebe za pravodobnim i detaljnim podacima, osobito u kriznim situacijama, ukazale su na potrebu dodatnog unaprjeđenja. Osnovni je cilj osigurati punu provedbu novog europskog statističkog pravnog okvira na nacionalnoj razini“, poručio je državni tajnik uvodno.

Tri ključne novosti: Od kriznih planova do razmjene podataka

Predloženi zakon donosi tri velike novine koje bi trebale značajno ubrzati i olakšati prikupljanje važnih informacija.

Prva se odnosi na reakcije u izvanrednim okolnostima. Prema novim pravilima, nositeljima službene statistike omogućit će se provođenje i onih statističkih aktivnosti koje uopće nisu bile unaprijed predviđene godišnjim planom. „Time se osigurava da i u okolnostima iznenadnih poremećaja raspolažemo statističkim podacima koji su pravodobni, pouzdani i uporabljivi za donošenje odluka“, pojasnio je Župan.

Druga, i javnosti možda najzanimljivija promjena, jest pravo pristupa podacima privatnih imatelja. Državni tajnik ovaj je potez nazvao „važnim iskorakom“, s obzirom na to da suvremeno društvo izvan klasičnih anketa i administrativnih izvora stvara goleme količine podataka. Nositelji službene statistike sada će, kada za to postoji potreba, imati pravo pristupa tim podacima bez naknade. „To se odnosi na situacije kada su ti podaci nužni za službenu statistiku i kada ih nije moguće dobiti drugim sredstvima, ili pak kada se njihovom uporabom može bitno smanjiti opterećenje izvještajnih jedinica i pravnih osoba“, istaknuo je.

Treća novina obuhvaća bolju razmjenu podataka unutar samog državnog sustava. Nepovjerljivi podaci ubuduće će se lakše razmjenjivati između samih nositelja službene statistike RH, isključivo u statističke svrhe, a sve kako bi rad sustava bio učinkovitiji, a podaci brže dostupni korisnicima.

Kazne u eurima za neposlušne privatnike

Kako bi se osigurala provedivost ovog zakona i pravna sigurnost, predviđene su i stroge prekršajne odredbe. Iznosi novčanih kazni sada su jasno definirani u eurima. Posebno su propisani prekršaji za privatne imatelje podataka – kaznit će se oni koji odbiju dopustiti pristup podacima, ne daju ih na korištenje u skladu sa zahtjevom ili pak državi dostave netočne, nepotpune i obmanjujuće informacije.

Zaključivši svoje izlaganje, Župan je pozvao zastupnike da podrže predložene izmjene i dopune. Nakon njegovog predstavljanja, u sabornici je uslijedila rasprava i niz replika saborskih zastupnika.

Oporba upozorava: Pod krinkom statistike širi se nadzor

Najžešće kritike stigle su iz oporbenih redova, gdje su zastupnici propitivali stvarne namjere zakona. Zastupnik Ante Kujundžić upozorio je kako se, unatoč naglašavanju statističke svrhe, ostavljaju otvorena vrata pristupu osobnim podacima. “Ovaj zakon stvara infrastrukturu za razvoj stvari u kojima će se popis podataka koji se prikupljaju i postaju dostupni sustavu u budućnosti samo širiti,” izrazio je skepsu Kujundžić, upitavši tko će uopće kontrolirati te procese.

Još oštriji bio je Božo Petrov, koji je izravno optužio predlagatelja za iznošenje netočnih tvrdnji. “Nije točno da tražite samo neosobne podatke. U zakonu ste jasno naveli da u specifičnim kriznim situacijama imate pravo tražiti osobne podatke od tvrtki, banaka i operatera,” poručio je Petrov, dodavši kako je Vlada iz europskih direktiva “zanimljivo izbrisala” zaštitne mehanizme poput načela razmjernosti, smanjenja količine podataka i vremenskog ograničenja kriznih mjera.

Na opasnost od zloupotrebe “kriznih situacija” upozorio je i Josip Jurčević, podsjetivši na pandemiju koronavirusa. “Kada se otvore ta vrata, puno se toga zlorabi. U ime nekakve buduće krize pravdat će se viši sigurnosni interesi, pa će se preuzimati podaci mimo svih zaštitnih mjera ljudskih prava. Ljudi s instrumentima moći su najveći problem, a ne tehnika,” zaključio je Jurčević.

Vlada smiruje tenzije: Podaci ne izlaze iz sustava

Odgovarajući na niz replika, državni tajnik Stipe Župan odlučno je odbacio optužbe oporbe. Istaknuo je kako se novine odnose prvenstveno na neosobne podatke, dok će se osobni prikupljati samo iznimno i uz stroge mehanizme zaštite.

Podaci dobiveni od privatnih imatelja mogu se koristiti isključivo u statističke svrhe, uz obvezu da se ne dijele izvan sustava službene statistike bez pristanka. Istodobno se propisuju obvezne tehničke i organizacijske mjere radi zaštite povjerljivosti i poslovne tajne,” pojasnio je Župan.

Odgovarajući zastupnicima Boški Ban i Željku Turku, Župan je podsjetio kako su nedavne krize – od potresa i COVID-a do energetske krize i inflacije – dokazale da država mora imati hitne i pouzdane alate za donošenje odluka, što od nacionalnih zavoda traži i sam Eurostat.

Modernizacija sustava: U stižu “Data Lake” i Registar stanovništva

Zastupnika Borisa Piližotu zanimalo je kako će točno izgledati prikupljanje podataka u stvarnom vremenu bez nepotrebnog zadiranja u privatnost. Državni tajnik otkrio je kako Državni zavod za statistiku (DZS) već koristi moderne alate poput scanner data (podaci sa skenera u trgovinama) i web scrapinga (automatsko prikupljanje podataka), a sve se provodi u strogom skladu s normama Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Zastupnicu Marijanu Petir brinuo je nesklad između podataka hrvatskog DZS-a i europskog Eurostata po pitanju poljoprivrede, na što je Župan pojasnio da Eurostat koristi isključivo hrvatske podatke, a do razlika dolazi isključivo zbog europske metodologije i potrebe za usporedivošću među državama članicama. Dok je Josip Đakić pozdravio zakon kao alat u kojem će se “boljim uvezivanjem po OIB-u točno znati tko je s kim poslovao i koliko proizveo”, ostalo je i pitanje zaštite privatnih tvrtki od prevelikih zahtjeva države. Na upit Darka Vuletića o pravu na žalbu, Župan je pojasnio kako zakon predviđa tromjesečni “dijalog” između Zavoda i tvrtki, nakon čega Zavod može zakonski ponoviti zahtjev.

Rasprava se dotaknula i lokalne razine. Ivica Baksa upozorio je kako su gradovima i općinama detaljni podaci nužni za planiranje vrtića, škola i prometne infrastrukture. Župan se složio te najavio dva velika državna projekta koja bi to trebala riješiti: “DZS aktivno sudjeluje u projektu Data Lake Ministarstva pravosuđa i uprave, te u izradi dugoočekivanog Registra stanovništva koji vodi Ministarstvo financija. To će biti sjajan alat za spuštanje mikropodataka na lokalnu razinu.”

Saborska rasprava o izmjenama Zakona o službenoj statistici ogolila je duboko nepovjerenje između vladajućih i oporbe kada je u pitanju upravljanje podacima građana u digitalnom dobu. S jedne strane, Vlada i Ministarstvo financija zakon predstavljaju kao nužan administrativni i tehnološki iskorak. Argumentiraju da država mora biti sposobna brzo povlačiti podatke iz privatnog sektora kako bi donosila precizne mjere u krizama poput pandemije, potresa ili inflacije, usklađujući se pritom s europskim direktivama i smanjujući birokratsko opterećenje.

S druge strane, ujedinjena oporba u ovome vidi otvaranje “Pandorine kutije” i stvaranje zakonskog okvira za legalizirani masovni nadzor. Kroz raspravu se provlačio snažan strah da će se termin “krizne situacije” zloupotrebljavati za neovlašteno preuzimanje osobnih podataka od banaka i teleoperatera, bez adekvatne kontrole i vremenskog ograničenja. Iako je Vlada pokušala umiriti kritičare najavama o strogim protokolima i anonimizaciji kroz projekte poput Data Lakea i Registra stanovništva, oporba je ostala pri stavu da instrumenti moći i podaci u krivim rukama predstavljaju izravnu opasnost za ustavna prava građana. Unatoč kritikama, zakon nastavlja svoju proceduru prema konačnom usvajanju.



Tagged

Odgovori