Antun Mihanović

OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna

Nove obavijesti Hrvatska Povijest Vijesti

Na današnji dan, 10. lipnja 1796. godine, rođen je Antun Mihanović – erudit, pravnik, diplomat i autor “Lijepe naše”. Iako je veći dio života proveo u visokoj službi Bečkog dvora putujući Europom, njegov najveći trag ostaje onaj u borbi za hrvatski identitet. Ipak, iz perspektive kulture sjećanja, ostaje gorak okus: grad u kojem su ispisani stihovi nacionalne himne do danas mu nije podigao primjeren spomenik.

Rođen i osnovno školovan u Zagrebu, gdje je završio gimnaziju i studij filozofije, Antun Mihanović brzo je prerastao okvire rodnoga grada. Pravnu diplomu stekao je u Beču, tadašnjem intelektualnom i političkom središtu Monarhije, što mu je otvorilo vrata impresivne diplomatske i administrativne karijere.

Njegov profesionalni put bio je obilježen stalnim selidbama. Nakon službovanja u Veneciji, Padovi i Budimu, put ga je odveo u Rijeku, a od 1827. godine djelovao je i kao zastupnik tog grada na Požunskom saboru u Bratislavi. Njegov diplomatski talent prepoznao je i Bečki dvor, pa je Mihanović godinama služio kao cijenjeni austrijski konzul u tadašnjim ključnim geopolitičkim žarištima: Beogradu, Solunu, Trapezuntu, Smirni, Carigradu i Bukureštu.

Pobuna protiv latinske i mađarske hegemonije

Unatoč impresivnoj inozemnoj karijeri, Mihanović je po vokaciji bio filozof, a u duši književnik čije je djelovanje bilo usmjereno na domovinu. U prvoj polovici 19. stoljeća, hrvatskim su javnim životom apsolutno dominirali latinski i mađarski jezik, dok se na hrvatski gledalo s podcjenjivanjem, kao na “jezik priprosta puka”.

Tada na scenu stupa Mihanović sa svojom iznimno važnom brošurom „Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku“.

Bio je to nevjerojatno hrabar i radikalan potez za ono vrijeme,“ objašnjavaju danas stručnjaci za hrvatski narodni preporod. „Mihanović nije samo pisao, on je u tom programatskom spisu eksplicitno i oštro tražio ravnopravno mjesto za hrvatski jezik u javnoj upravi, školstvu i književnosti. Njegov glavni argument bio je neoboriv – tvrdio je da se jedino vlastitim, narodnim jezikom mogu najpreciznije i najdublje izraziti prave ljudske misli i osjećaji.“

Stvaranje himne i “zaborav” u Rijeci

Ipak, Mihanovićevo kapitalno ostvarenje ostaje pjesma koju danas poznajemo kao nacionalnu himnu. Pod izvornim naslovom „Horvatska domovina“, pjesma je objavljena 14. ožujka 1835. godine u kultnoj Gajevoj Danici (Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka), a kasnije ju je uglazbio Josip Runjanin.

Ono što mnogi ne znaju jest da su ti vječni stihovi spjevani upravo tijekom Mihanovićevog službovanja u Rijeci, unutar zidova stare guvernerove palače koja se nekada nalazila na mjestu današnjeg Jadranskog trga. No, upravo tu dolazimo do pomalo poražavajuće kontroverze u suvremenoj kulturi sjećanja.

„Palača u kojoj je rođena ‘Lijepa naša’ više ne postoji, no ono što doista boli jest činjenica da se grad Rijeka nikada nije adekvatno odužio tvorcu himne,“ ističu lokalni kroničari. „Na mjestu njezina stvaranja, na današnjem Jadranskom trgu, ne postoji primjeren monumentalni spomenik, pa čak ni istaknuta spomen-ploča koja bi prolaznike i turiste podsjetila na ovaj monumentalni trenutak naše povijesti.“

Antun Mihanović preminuo je 14. studenoga 1861. godine u dvorcu Novi Dvori kraj Klanjca. Njegove diplomatske misije danas su tek crtica u povijesnim arhivima, ali njegova borba za hrvatski jezik i stihovi koji i danas odzvanjaju u svečanim prilikama, ostavili su neizbrisiv pečat u tkivu hrvatskog nacionalnog identiteta. Na nama ostaje pitanje – hoćemo li znati dostojanstveno obilježiti mjesta na kojima je taj identitet iskovan.

Foto: wikipedija



Tagged

Odgovori