krsna slava

Krsna slava neretvanskih katolika službeno proglašena zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Nove obavijesti Kultura Vijesti

Ministarstvo kulture i medija RH donijelo je povijesnu odluku kojom se tradicija proslave obiteljskog sveca zaštitnika kod neretvanskih katolika upisuje u Registar zaštićenih kulturnih dobara. Saznajte što to znači za očuvanje ove jedinstvene baštine.

ZAGREB / DOLINA NERETVE – Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske donijelo je značajnu odluku za očuvanje hrvatske tradicijske baštine. Običaj slavljenja obiteljskog sveca zaštitnika, u narodu poznat kao slava, krsnica, krsno ime ili krsna slava među neretvanskim katolicima, službeno je dobio status kulturnoga dobra te je upisan u državni Registar.

Prema Odluci donesenoj 20. travnja 2026. godine, ova jedinstvena vjerska i društvena praksa iz doline Neretve prepoznata je kao neizostavan dio nacionalnog identiteta. Predmetno kulturno dobro od sada je i službeno zavedeno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod jedinstvenim brojem Z-7985.

1000023851

Što predstavlja krsna slava neretvanskih katolika?

Iako se fenomen krsne slave u široj javnosti najčešće veže uz pravoslavnu tradiciju, krsnica ili krsno ime duboko je ukorijenjen, stoljetni običaj i među katoličkim stanovništvom doline Neretve i okolnih područja. Proslava obiteljskog sveca zaštitnika predstavlja važan element duhovnog, obiteljskog i društvenog života, a prenosi se s koljena na koljeno. Ovim službenim priznanjem, država je potvrdila autentičnost i važnost očuvanja ovog specifičnog lokalnog identiteta.

Sustav mjera za očuvanje i revitalizaciju baštine

Kako bi se ovaj vrijedan dio nematerijalne baštine sačuvao od zaborava, Ministarstvo je utvrdilo detaljan sustav mjera zaštite. Prema službenom dokumentu, zaštita će obuhvaćati:

  • Znanstveno-stručno istraživanje i dokumentiranje: Praćenje stanja i evidentiranje običaja.
  • Edukaciju mladih: Uključivanje tema vezanih uz ovo nematerijalno kulturno dobro u programe formalnog i neformalnog obrazovanja.
  • Povećanje vidljivosti: Promicanje uloge i značenja krsnice u današnjem društvu.
  • Dostupnost javnosti: Omogućavanje pristupa baštini na način koji poštuje njezine nositelje.
  • Međusektorski pristup: Prilagodba zaštite suvremenim potrebama zajednice i uključivanje baštine u lokalne razvojne strategije.

Važna uloga nositelja kulturnog dobra

Odluka Ministarstva posebno ističe ulogu samih nositelja tradicije – pravnih i fizičkih osoba koje su evidentirane na posebnom Popisu. Upravo su oni, uz podršku institucija, zaduženi za provođenje mjera zaštite i prenošenje običaja u izvornoj, ali i drugim sredinama.

Sve promjene u statusu nositelja pratit će nadležni područni konzervatorski ured, čime je osiguran stalan nadzor i stručna podrška u očuvanju ove tradicije.

Ovaj upis u Registar kulturnih dobara RH velik je iskorak za stanovnike neretvanskog kraja, potvrđujući da njihova vjera, povijest i običaji predstavljaju nacionalno blago koje se mora čuvati za buduće generacije.

Foto: Ministarstvo kulture i medija/ Ivo Mišur



Tagged

Odgovori