Nakon tragičnog događaja u Drnišu i otkrivenih teških propusta u radu pravosuđa, ministar pravosuđa Damir Habijan održao je konferenciju za novinare na kojoj je najavio drastične rezove, stegovne mjere i velike izmjene Kaznenog zakona, uključujući uvođenje instituta doživotnog zatvora.
Stegovni postupak zbog neoprostivog nemara
Ministar se prvo osvrnuo na nalaz pravosudne inspekcije koji je potvrdio da dvije sutkinje pune dvije i pol godine nisu poduzele niti jednu radnju u spisu vezanom uz višestrukog prijestupnika.
“Kao ministar, sukladno zakonu, inicirat ću pred Državnim sudbenim vijećem (DSV) stegovni postupak. DSV je institucija koja u konačnici donosi odluku i izriče stegovnu mjeru,” izjavio je Habijan, naglasivši kako je nevjerojatno da se u navedenom periodu nije napravilo apsolutno ništa, odbacivši pritom teze o preopterećenosti sudova kao opravdanje za ovakav nerad.
Četiri ključne izmjene zakonskog okvira
Kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih tragedija, najavljeno je hitno osnivanje međuresorne radne skupine (uz sudjelovanje MUP-a, Ministarstva zdravstva, Ministarstva socijalne politike i akademske zajednice). Nacrt prijedloga zakonskih izmjena očekuje se u roku od dva tjedna, a temeljit će se na četiri ključna stupa:
- Uvođenje doživotnog zatvora: Postojeća maksimalna kazna od 40 (odnosno 50) godina zamijenit će se institutom doživotnog zatvora, čime bi se Hrvatska uskladila s većinom zemalja Europske unije.
- Redefiniranje zaštitnog nadzora: Mjera nadzora nakon odslužene kazne produžit će se i redefinirati u sadržajnom smislu.
- Strogo praćenje nakon izlaska iz zatvora: Osniva se međuresorno povjerenstvo (sastavljeno od pravnika, liječnika, psihijatara i probacijskih službenika) koje će prije isteka kazne procjenjivati opasnost zatvorenika. Na temelju te procjene odredit će se mjere poput obveznog liječenja ili nošenja elektroničke narukvice.
- Tehnička nadogradnja sustava e-Spis: Sustav će se programirati tako da sucu automatski pali “crveni alarm” i prikazuje cjelokupnu kaznenu evidenciju (uključujući prijašnja ubojstva ili razbojništva) čim se u njega unese OIB osobe, kako se teškim kriminalcima ranija neosuđivanost za prekršaje ne bi uzimala kao olakotna okolnost.
Pitanje moralne odgovornosti i ostavke
Na novinarsko pitanje razmišlja li o ostavci iz moralnih razloga, Habijan je bio izravan.
“Moja ostavka je svaki dan ovdje, premijer je taj koji o tome treba odlučiti. Najlakše bi bilo dati ostavku i vratiti se starom poslu, to bi bio najjednostavniji potez i imao bih puno manje briga. Međutim, odabrao sam teži put – ostati ovdje i pokušati neke stvari promijeniti,” poručio je ministar, dodavši kako su u protekle dvije godine napravljeni značajni iskoraci u ubrzanju postupaka i digitalizaciji, iako je svjestan da sustav zahtijeva daljnje unaprjeđenje.
O navodnoj preopterećenosti sudova i radu inspekcija
Odgovarajući na teze da je do zastoja od dvije i pol godine došlo zbog preopterećenosti sudova, ministar je iznio konkretne brojke i pojasnio proceduru traženja kadrovskih pojačanja.
- O statistici kaznenog odjela: “Prvo pitanje je opterećenost sudova. Kaznenog odjela, recimo, ako se ne varam riješeno je 192 predmeta, a u radu je 294 predmeta. Dakle, to nije nikakva veća opterečenost.”
- O traženju pojačanja: “Svaki zahtjev koji dođe za popunjavanje ili za dodatnu sistematizaciju radnih mjesta na pravosudnim tijelima u ove dvije godine… se odobrava. Ako vam fali kadrova ili ako smatrate da ne možete stizati, onda se obratite ministarstvu, i ono poveća sistematizacijom broj mjesta.”
- O vrstama inspekcija: Pojasnio je kako redovna inspekcija “ne gleda apsolutno sve predmete” već uzima uzorke, uz prethodnu najavu. U ovom slučaju radilo se o izvanrednoj inspekciji koja ciljano utvrđuje “što se događalo u konkretnom predmetu nakon ovog nesretnog događaja.” Naglasio je i ulogu predsjednika sudova i odjela koji “bi trebali pratiti što se na njihovom odjelu događa.”
O sustavu e-Spis i suradnji s Udrugom hrvatskih sudaca
Na kritike Udruge hrvatskih sudaca (UHS) oko manjkavosti sustava i nepovezanosti evidencija, Habijan je prebacio dio odgovornosti na same korisnike sustava, istaknuvši da ranije nisu primali takve zahtjeve.
- O dosadašnjim ulaganjima: “E-spis je nešto na što se dugo radilo i, ako usporedimo s digitalnim alatima drugih zemalja EU, otišli smo prilično daleko… Uloženi su veliki novčani iznosi.”
- O nedostatku povratnih informacija sa sudova: “Postoji i vijeće koje prati provedbu e-Spisa, na čelu mu je sudac Kontrec. Formirano je iz razloga jer vi na terenu najbolje znate koje su vam eventualno potrebne modifikacije… Mi do sada nismo dobili službeni upit ili da je netko rekao ‘fali nam ovo, molimo poboljšajte e-Spis u tom smislu’.“
- O Udruzi hrvatskih sudaca: “Ono što je Udruga poslala jučer je na tragu ovoga što govorim. Drago mi je da su reagirali, smatram ih i dalje ravnopravnim partnerom i otvoren sam za komunikaciju. Svi dionici pravosudnog sustava moraju komunicirati.”
O neizricanju postojećih maksimalnih kazni i dosadašnjem radu Vlade
Ministar je odgovorio na kritike o desetogodišnjoj odgovornosti Vlade za stanje u pravosuđu, nabrojivši dosadašnje poteze, ali i prozvavši suce zbog blage kaznene politike.
- O femicidu i zakonskim okvirima: “Ova vlada je uvela kazneno djelo femicida. Na razini EU svega dvije zemlje imaju to kazneno djelo, Hrvatska se uzima kao primjer… Rasteretili smo neuralgičnu točku optužnog vijeća, nema više odgađanja od dvije-tri godine.”
- O odgovornosti sudaca za blage kazne: “Imate kaznu dugotrajnog zatvora od 40 godina, kod stjecaja i 50 godina. Zašto se to ne primjenjuje? Da li je to isto odgovornost ministarstva ili ministra? Pozivam pravosudne dužnosnike da alate koje smo im omogućili i koriste. Smisao kažnjavanja je da potencijalnim počiniteljima poručiš: dobit ćeš kaznu doživotnog zatvora.”
O tragediji u Drnišu i odbacivanju “slikanja”
Habijan je emotivno, ali oštro reagirao na insinuacije o korištenju slučaja za vlastitu promociju.
- O osobnom stavu i sućuti: “Otkad se ovo u subotu dogodilo… kao ministru pravosuđa mi sigurno nije svejedno. Osjećam i svoju moralnu odgovornost… Izrazio sam, kao i premijer, najdublju sućut i to doista suosjećam s obitelji, prijateljima i cijelim Drnišom.”
- O politizaciji: “Ne želim ovakve tragične događaje koristiti za slikanje ili u neke druge svrhe. Nisam takva osoba i to nikad neću koristiti za takve stvari. Kao ministar mogu kroz prevenciju puno više doprinijeti da se ovakve stvari više ne dogode.”
- Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i društvenog… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora” pokrenuo… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir - Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja
U teškim vremenima Domovinskog rata, Delta Županja izrasla je u neustrašivi simbol obrane, junaštva i vojne vještine, čiji ratni put od Bogdanovaca i Velebita do… Pročitaj više: Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja - Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara
Na današnji dan dogodio se zataškani zločin u Panjanima, kada su brutalno ubijena dva sovjetska novinara. Pročitajte kako je istina izašla na vidjelo. Na današnji… Pročitaj više: Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara - Rame uz rame protiv zla: Kako su Hrvati i Česi vlastitom krvlju ispisali povijest Daruvara
Krvava daruvarska nedjelja ostaje trajno urezana u povijest kao dan kada je herojskim otporom spriječen pad Daruvara, unatoč stravičnim zločinima nad zarobljenicima. Ratna zbivanja koja… Pročitaj više: Rame uz rame protiv zla: Kako su Hrvati i Česi vlastitom krvlju ispisali povijest Daruvara - Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede
Zbog drastičnog poskupljenja komunalne naknade uslijedila je pobuna u Andrijaševcima. Stotinjak mještana izašlo je na ulice te su prisilili vlast na raskid spornog koncesijskog ugovora.… Pročitaj više: Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede

