Piše: Dražen Jurmanović
Na današnji dan, 20. lipnja 1990. godine, pred zgradom Hrvatskoga sabora na Markovu trgu zavijorila se hrvatska trobojnica s povijesnim grbom, onim s prvim bijelim poljem. Bio je to trenutak koji je simbolizirao kraj jedne epohe i početak nove – prestanak postojanja Socijalističke Republike Hrvatske i rađanje slobodne i demokratske Republike Hrvatske.
Bio je to dan kada je maknuta crvena petokraka – simbol komunističkog režima – i zamijenjena hrvatskim grbom duboko ukorijenjenim u višestoljetnu tradiciju hrvatskog naroda. Tog su dana, pod vedrim zagrebačkim nebom, oči tisuća građana, okupljenih na Markovu trgu i milijuna gledatelja uz televizijske ekrane, svjedočile jednom od najsnažnijih trenutaka hrvatske novije povijesti. Hrvatski narod, nakon desetljeća ideološkog gušenja i povijesnog poricanja, ponovno je disao slobodu.
Sabor – rodno mjesto Republike
U Hrvatskom saboru tog je 20. lipnja donesena povijesna odluka kojom se naziv “Socijalistička Republika Hrvatska” briše iz službenih dokumenata i zamjenjuje novim, jednostavnim i snažnim nazivom – Republika Hrvatska. Ta je odluka bila mnogo više od simbolične geste. Bila je to najava skorog ostvarenja stoljetnog sna o državnoj samostalnosti i suverenosti.
U priopćenju tadašnjeg predsjedništva SR Hrvatske naglašeno je kako se donosi odluka o brisanju socijalističkog prefiksa, a novo ime i simbolika države izravno odražavaju volju hrvatskog naroda. S novim imenom došlo je i novo državno uređenje – Izvršno vijeće Sabora postalo je Vlada Republike Hrvatske.
Grb s bijelim početnim poljem – kontinuitet kroz stoljeća
Na zastavi koja je toga dana podignuta pred Saborom nalazio se hrvatski šahirani grb s početnim bijelim poljem, što je odmah privuklo pažnju javnosti i pobudilo neka pitanja. Međutim, povjesničari i kulturne ustanove ubrzo su razjasnile – nije se radilo o nikakvom političkom ekscesu, nego o povratku povijesnim korijenima.
Tako je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) pojasnila kako su grbovi s početnim bijelim ili crvenim poljem prisutni još od 16. stoljeća i kako se kroz povijest koristilo obje verzije bez ikakve ideološke ili političke isključivosti. Dapače, na krovu crkve svetog Marka, koja dominira istoimenim trgom, i danas stoji grb iz 19. stoljeća s početnim bijelim poljem – neoborivi dokaz hrvatske povijesne tradicije i kulturnog identiteta.
Povijesni kontinuitet hrvatske zastave
Povijesna istraživanja dodatno potvrđuju da hrvatski grb s početnim bijelim poljem nije nikakav „ustaški“ izum, kako su to kasnije pokušavali podvaliti protivnici hrvatske samostalnosti. Zastava Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1868.–1918.) koristila je upravo taj oblik grba. I Banovina Hrvatska (1939.–1941.) imala je službenu zastavu s bijelim početnim poljem.
Čak ni Nezavisna Država Hrvatska, koja se često zlonamjerno spominje u kontekstu tog grba, nije u zakonskoj regulativi definirala početnu boju. Službena zastava NDH imala je dodatni simbol „U“ u crvenom kutu, zbog čega se ne može poistovjećivati s povijesnom trobojnicom Republike Hrvatske iz 1990.
Od zabrane do ponosa
Od završetka Drugog svjetskog rata pa do demokratskih promjena 1990., hrvatski grb je bio zabranjen, a svaka njegova uporaba bila je strogo kažnjavana. Umjesto njega, komunistički režim nametnuo je simbol crvene petokrake – znak totalitarnog režima, represije i ideološke uniformnosti.
Zato je dan kada je ta petokraka uklonjena, a hrvatski barjak ponosno podignut pred Saborom, bio ne samo politička, već i duboko emocionalna pobjeda hrvatskog naroda. Bilo je to ispravljanje povijesne nepravde, obnavljanje narodnog dostojanstva i korak prema punoj slobodi.
Iako Beograd nije odobravao, Hrvatska je krenula svojim putem
U trenutku kada se hrvatska zastava viorila pred Saborom, jugoslavenske strukture moći u Beogradu još su pokušavale zadržati staro stanje, prijetile, odugovlačile, ali je bilo jasno – Hrvatska se više ne vraća unatrag. Nacija je donijela svoju odluku: živjeti u miru, slobodi i demokraciji.
Taj povijesni dan, 20. lipnja 1990., bio je uvertira u sve ono što će uslijediti – donošenje Ustava, referendum o samostalnosti, te obranu neovisnosti u Domovinskom ratu. Hrvatska trobojnica s grbom bijelog početnog polja tada je po prvi put u novijoj povijesti postala zastava naroda koji se oslobodio.
Zaključno, ovaj dan ostaje trajno upisan u kolektivno pamćenje hrvatskog naroda. Bio je to dan kada je hrvatski barjak ponovno zaživio u svojoj punini, kada je narod rekao da želi svoju državu i kada je hrvatska povijest zakoračila prema novom poglavlju – slobodnoj, neovisnoj i demokratskoj Republici Hrvatskoj.
Živjela Republika Hrvatska!
