SDP-ova zastupnica Irena Dragić u Hrvatskom saboru žestoko prozvala pravosuđe, izborne institucije i HDZ zbog nepravilnosti na lokalnim izborima u Zadru
ZAGREB – 10. lipnja 2025. – Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora, saborska zastupnica SDP-a Irena Dragić u ime Kluba zastupnika svoje stranke iznijela je dramatičan osvrt na, kako je nazvala, “završenu sagu” oko spornog glasačkog listića u Zadru, koji je izazvao ne samo lokalnu, već i nacionalnu buru. Taj listić – jednostavan simbol demokratskog izražavanja volje građana – prema Dragić je postao ključ za razotkrivanje dubokih slabosti institucija koje bi trebale jamčiti pravednost, zakonitost i ustavni poredak.
U govoru prožetom političkom memorijom i kritikom sadašnje vlasti, Dragić se prisjetila kontroverznih izbora u Zadru još iz 1997. godine. Posebno je istaknula kako je tada, u vrijeme kada još nije postojao neposredan izbor gradonačelnika, policijski brod “Brzi” s glasačkim listićima otočana plovio čak tri dana – ironično sporo za ime koje nosi – što je po njezinu mišljenju izravno utjecalo na konačan ishod izbora, u korist HDZ-a.
– Tadašnji državni odvjetnik, koji je bio na brodu, na pitanje zašto su putovali tri dana, lakonski je rekao: “Plovili smo koliko je bilo potrebno.” – kazala je Dragić, aludirajući na političku manipulaciju i selektivnu pravdu koja se, prema njoj, i danas ponavlja.
Govoreći o izborima 2001. godine, podsjetila je na pobjedu Stanislava Antića, uglednog gospodarstvenika, koji je unatoč volji birača bio politički srušen noćnim manevrima HDZ-a, kupovinom vijećnika i iznudama. – Zaspali smo s vijećničkom većinom protiv HDZ-a, a probudili se s HDZ-om na vlasti. To nije demokracija, to je noćna krađa volje građana. – naglasila je.
Slučaj “križić-kružić” – simbol sloma povjerenja
Glasoviti “listić križić-kružić”, kako ga Dragić naziva, postao je metafora za sve ono što je pošlo po zlu u hrvatskoj demokraciji – od netransparentnog rada Županijskog izbornog povjerenstva do duboke političke polarizacije Ustavnog suda.
– Sutkinja u izbornom povjerenstvu koja je odlučivala o valjanosti listića istovremeno je supruga donatora HDZ-a. Ako suci, znajući da ih prati cijela nacija, odlučuju pristrano – što rade kada ih nitko ne gleda, kada presuđuju o životima građana iza zatvorenih vrata? – upitala je Dragić.
Posebno je kritizirala predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je u javnosti izjavio kako je cijeli slučaj “orkestriran pokušaj sanacije štete gubitnika”. Po Dragić, upravo je ta izjava otkrila koliko je HDZ zapravo unaprijed pripremao teren za moguće sporne situacije, što za SDP nije bilo iznenađenje.
Ustavni sud “puknuo na pola”
U dijelu govora koji je izazvao najveću pozornost sabornice, Dragić je istaknula da se Ustavni sud Republike Hrvatske oko zadarskog slučaja “doslovno raspuknuo na dva dijela”.
– To nisu bili ustavni suci, nego politički akteri. Oni koji su pozvani da štite najviše vrijednosti ustava, danas se ponašaju kao odvjetnici HDZ-a. – izjavila je.
Upozorila je da se građani, promatrajući ovakve procese, sve više povlače iz izbornog sustava, gube povjerenje i osjećaju kako njihov glas ne vrijedi. – Izbori se više ne odlučuju na biralištima, već poslije izbora, kad trgovina počne. Primjer Domovinskog pokreta, čiji su birači vjerovali da glasaju protiv HDZ-a, a njihovi zastupnici su prvi prigrlili tu istu vlast, najbolji je dokaz. – poručila je.
Zadar kao ogledni primjer državnog scenarija
Posebno oštru poruku poslala je u smjeru budućnosti: “Ako se u Zadru sada opet, kupovinom vijećnika, sastavi HDZ-ova većina u Gradskom vijeću, znat ćemo što nas čeka i na državnoj razini.”
Zastupnica je ukazala na ozbiljne posljedice koje bi, kako smatra, mogle nastupiti ako se sadašnji izborni zakon ne promijeni. Upozorila je na porast nepravilnosti, neujednačene prakse izbornih tijela, politički motivirane sudske odluke i moguće urušavanje temelja demokracije.
– Vrlo brzo mogli bismo doći do toga da nam HDZ kaže: ‘Izbori vam više nisu ni potrebni.’ – zaključila je Dragić.
Alarm za demokraciju
Govoreći o Zadru, zastupnica SDP-a zapravo je govorila o Hrvatskoj. Zadarski “križić-kružić” tako nije tek trivijalni incident, već simptom dubljeg problema – erozije povjerenja u institucije, političke trgovine iza kulisa i osjećaja nemoći među biračima.
Njezina poruka – koliko god bila politički obojena – postavlja pitanje koje nadilazi stranačke boje: koliko još izbornih noći ćemo spavati s jednom nadom, a buditi se s porazom demokracije?
