ZAGREB, 21. svibanj 2025. – U petak u podne, prvi put nakon više od tri godine, za isti stol sjest će najviši državni dužnosnici zaduženi za obranu i sigurnost države. Sazvana zajedničkim potpisom predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, sjednica Vijeća za obranu označava potencijalnu prekretnicu u odnosima dvaju državnih vrhova.
Na dnevnom redu su dva ključna dokumenta: Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja obrambenog sustava. I dok su političke tenzije godinama onemogućavale konstruktivni dijalog, sada se otvara prostor za konkretne dogovore o budućnosti hrvatske obrane, uključujući mogućnost uvođenja obvezne vojne obuke.
Predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk naglasio je da se radi o važnom trenutku za sigurnosnu arhitekturu zemlje. “Dobro je da se Vijeće za obranu sastaje. To pokazuje početak normalizacije odnosa između predsjednika Republike i premijera,“ poručio je Bauk, dodavši da će biti prostora za javnu raspravu i dodatno usuglašavanje dokumenata.
Kad se Zoki i Andrej konačno dogovore – povijesni trenutak ili privremeno pomračenje zdravog razuma?
Predsjednik Milanović otvoreno je istaknuo važnost dogovora, čak i u slučajevima kada Vlada ima formalnu autonomiju. Upozorio je na problem nestajanja pričuvnog sastava i poručio da „dva mjeseca temeljne obuke – iako kratko – ipak znače iskorak u odnosu na trenutno stanje, koje je nikakvo“.
S druge strane, premijerov tim, predvođen ministrom branitelja Tomom Medvedom, poručuje da se ne dira u ovlasti predsjednika, već jača ukupna obrambena sposobnost. “Temeljno vojno osposobljavanje važno je i opravdano. Moramo stvoriti obučeni kadar za pričuvu i profesionalne postrojbe”, poručio je Medved.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozvao je na odgovornost i jedinstvo: „Vremena su ozbiljna i od nas se očekuje stabilnost i sigurnost. Ova sjednica mora rezultirati konkretnim zaključcima.“
I dok Hrvatska troši ispod 2 % BDP-a na obranu, predsjednik Milanović upozorava da povećanja koja NATO sugerira – i do 5 % – predstavljaju golem financijski izazov. “Ako već kupujemo oružje, kupujmo hrvatsko, jer cijene borbenih sustava u svijetu su – stravične”, zaključio je predsjednik.
“Ako NATO i donese odluku na sljedećem samitu, ona neće imati zakonski karakter. Hrvatska se tome neće protiviti, ali pitanje je hoćemo li to biti u stanju provesti. Trošimo manje od 2 % BDP-a na obranu – to je oko dvije milijarde dolara. Pet posto bi značilo pet milijardi. To otvara prostor za nabavu sustava proizvedenih u Hrvatskoj po povoljnijim cijenama. Indija je nedavno izgubila jedan Rafale u trenu, a platili su ga više od 200 milijuna eura. Mi ne možemo kupovati od Kineza ni Rusa, pa je tržište vrlo suženo i Vlada mora paziti da ne preplaćuje opremu.”
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić poručio je iz Bruxellesa kako se po prvi put strateški razgovara o specifičnim sposobnostima koje svaka članica može ponuditi unutar zajedničkog sigurnosnog okvira Europe.
„Hrvatska je istaknula jednu takvu sposobnost – proizvodnju malih dronova. Riječ je o u potpunosti hrvatskom proizvodu, razvijenom, dizajniranom i proizvedenom unutar naših tvrtki,“ izjavio je Anušić.
Već do kraja ove godine Hrvatska bi mogla dostići proizvodni kapacitet od 500.000 dronova godišnje, čime bi mogla postati ključni opskrbljivač u NATO-ovu obrambenom sustavu. Preuzimanjem formalne uloge unutar Saveza, otvorio bi se prostor za dodatna ulaganja i povećanje kapaciteta, a hrvatska industrija dobila bi snažan poticaj kroz europske javne natječaje i zajedničku nabavu.
Uz dronove, Hrvatska ističe interes i za radarske sustave, protuzračnu obranu te modernizaciju tenkovskih kapaciteta. Ministar Anušić naglasio je da se već aktivno radi na planovima i postupcima nabave potrebne opreme, a sve u cilju osnaživanja nacionalne sigurnosti i doprinosu kolektivnoj obrani Europe.
Petak bi tako mogao označiti ne samo reset političke komunikacije na vrhu, već i strateški zaokret u hrvatskoj obrambenoj politici. Hoće li biti trajno razvedravanje ili tek prolazna stabilnost – ostaje za vidjeti.
Izvor: Hina
