Škabrnja 18. studeni 2024. – Svake godine, u studenome, Škabrnja postaje mjesto tuge, sjećanja i odavanja počasti svim žrtvama. Na današnji dan, 1991. godine, Srpske paravojne snage potpomognute JNA, nakon što su okupirale selo, na okrutni način masakrirale 43 civila.
U mimohodu pod nazivom “Korak po korak” u kojem su, uz brojne hrvatske građane bili i predsjednik Republike Zoran Milanović te izaslanstva Vlade i Sabora, krenuo je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su ga pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojbi, kadeti Policijske akademije, članovi povijesnih postrojbi, obitelji stradalih i nestalih hrvatskih branitelja i civila te hrvatski branitelji.
Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena stradalih te položeni vijenci.
Prije mimohoda, predvodeći misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, šibenski biskup Tomislav Rogić kazao je da se u Škabrnji na današnji dan drugačije doživljavaju Riječi Božje o žrtvi i ljubavi, o sebedarju i vjeri, o predanju u ruke Božje i Uskrsnuću na život vječni.
“Godine sjećanja, pamćenje stradanja koje ne blijedi, 33 godine od do tada nezamislivih stradanja. Nitko nije bio spreman na toliko zlo, bešćutnost, neljudskost, uopće pomisao što čovjek čovjeku može napraviti. Kad se pogazi ljudsko dostojanstvo, kad se u drugome ne vidi čovjeka, kad se zanemare sve Božje zapovijedi, onda zavlada zlo, događa se pakao, odsutnost ljubavi, dobrote, gubitak čovječnosti i svakog ljudskog dostojanstva. I tada samo još veća ljubav, herojska spremnost na žrtvu, na obranu obitelji, ognjišta, domovine i onoga što nam je sveto, mogu pobijediti zlo pomoću Božjom”, poručio je.
Na svoj način, ustvrdio je, Škabrnja i Vukovar sa svojim stradanjima traže od nas pogled vjere u Božju dobrotu, u Božju pobjedu koja je na dan stradanja izgledala odsutna. “Samo pogled na Spasitelja na križu koji osjeća kao da ga je Otac napustio i ono što će se dogoditi za tri dana, uskrsnuće – mogu nam dati snage, ponuditi smisao – da se suočimo, prihvatimo, da ugradimo sve žrtve i stradanja u temelje budućnosti našeg naroda”, istaknuo je, među ostalim, biskup Rogić.
Pukovnik u miru, Marko Miljanić, ratni zapovjednik legendarnog Samostalnog bataljuna Škabrnja, rekao je; “Uz svu onu tragediju što smo prošli, uz svu onu prolivenu krv, evo, ovdje gdje sada stojimo, tu su prvo naše vojnike masakrirali, ovdje je prolivana krv. Prema tome, uz sve te muke koje smo mi prošli da nanas vidimo da hrvatski narod ne zaboravlja. Hrvatski narod je nešto drugo od onih koji nas vode. Oni vode svoju politiku, a ovo je ogledalo hrvatskog naroda I broj ljudi koji su došli u Škabrnju). .. Muku sam prošao ali danas mi je čast što mogu živjeti s ovim Hrvatskim narodom. Što sam Hrvat, na što se ponosim, i ja i svi mi. Nismo tuđe pljačkali, tuđe otimali, nego smo svoje krvavo branili. Prvo se trebamo zahvaliti onima koji danas nisi s nama, koji nas gledaju s neba, jer ovdje su oni prolivali svoju krv tih dana”.
“Danas je poseban dan. Danas smo došli da se poklonimo žrtvama u Škabrnji, a inače i svim žrtvama u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Kao postrojba, dali smo svoj obol u Domovinskom ratu, pa i za Škabrnju u kojoj smo se došli poginulima pokloniti”, poručio je pukovnik Skejo.
Napad na Škabrnju počeo je rano ujutro, kada su neprijateljske snage izvele žestoku topničku paljbu, praćenu napredovanjem tenkova i oklopnih vozila iz pravca Biljana i Zemunika Gornjeg. Po prestanku granatiranja, srpske snage ušle su u selo, uništavajući domove, crkve i gospodarske objekte. Civile su izvlačili iz podruma i ubijali na licu mjesta, bez obzira na dob ili nemoć.
Među najokrutnijim metodama ubijanja zabilježeni su hitci iz neposredne blizine, mučenja, masakriranja tijela te pregazivanja tenkovima. Prvoga dana masakra ubijena su 43 Hrvata, dok su u danima koji su slijedili zločini nad preostalim mještanima nastavljeni.
Posljedice i razaranje
Do kraja Domovinskog rata broj poginulih Škabrnjana narastao je na 80, a šest osoba izgubilo je život nakon rata zbog mina koje su srpske snage ostavile iza sebe. Škabrnja je nakon masakra spaljena i u potpunosti uništena, a područje oko sela bilo je opsežno minirano, dodatno otežavajući povratak i obnovu.
Pravosuđe i odgovornost
Za masakr u Škabrnji nekoliko visokih zapovjednika srpskih snaga osuđeno je na međunarodnim i domaćim sudovima, uključujući Milana Babića i Milana Martića, koji su bili političke vođe pobunjenih Srba. Na domaćim sudovima u Hrvatskoj, za ovaj zločin osuđeno je 16 osoba, većinom u odsutnosti.
No, mnogi odgovorni za zločine u Škabrnji i dalje nisu privedeni pravdi. Istraživanja i podizanje optužnica i dalje se nastavljaju, ali mnogi osumnjičeni skrivaju se izvan dosega hrvatskog pravosuđa.
Izvor: Hina
