Žarko Domljan je bio povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.
“Velike, duboke i nezaboravne emocije. Ja kada sam određen, a to je odredio HDZ dakako, da ću biti predsjednik Sabora imao sam osjećaj da se na mene svalila jedna ogromna planina. Odgovornost. Ni približno takvu funkciju nisam mogao zamisliti, a kamoli da bih je doživio. Prvo što sam učinio, otišao sam kardinalu Kuhariću s kojim sam bio dobar i inače i molio ga za njegov blagoslov. Tom prilikom sam ga zamolio, pošto je to bilo u tradiciji hrvatskog Sabora, da njegovo zasjedanje počinje s misom. Zamislio sam Markovu crkvu kao normalno, tako je to oduvijek bilo, pa mi je kardinal odgovorio: ‘Ne, ja ću služiti misu, ali ne u Markovoj crkvi nego u katedrali. Tako je to zapravo počelo’”
Rođen je 14. rujna 1932. u Imotskom, gdje mu je otac bio kotarski liječnik. Diplomirao je povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1958., a doktorirao 1973. Radio je u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu, Hrvatskom institutu za povijest umjetnosti i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Bio je autor brojnih knjiga i članaka o hrvatskoj arhitekturi i umjetnosti.
Kao član HDZ-a Domljan je bio predsjednik prvoga saziva Sabora od 1990. do 1992. godine. U drugom sazivu, od 1992. do 1996. godine, izabran je za potpredsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Odbora za vanjsku politiku, te šefa parlamentarnog izaslanstva u Skupštini Vijeća Europe i Skupštini KESS-a, piše na stranicama Hrvatskog sabora.
Za vrijeme njegova saborskog mandata proglašen je “božićni Ustav”, 22. prosinca 1990. godine. “Božićni Ustav” potvrdio je demokratske promjene koje su se dogodile na višestranačkim izborima za Sabor u proljeće 1990. i položio temelj Hrvatske kao demokratskoj državi.
Umro je na današnji dan 5. rujna 2020. u Zagrebu.
