Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius), solinski biskup i mučenik, je svetac Rimokatoličke crkve i zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije. Njegova obljetnica se obilježava 10. travnja.
Život i Mučeništvo:
- Sveti Dujam je rođen u Siriji u 3. stoljeću. Bio je svećenik i misionar koji je došao u rimsku provinciju Dalmaciju.
- U vrijeme vladavine cara Dioklecijana (284. do 305. godine), biskup Dujam (lat. Domnius) bio je biskup Salone.
- Car Dioklecijan je dao nalog da se ubije solinski biskup Dujam. On je mučenički stradao u gradskom amfiteatru Salone 10. travnja 304. godine.
- Nakon što je Milanskim ediktom 313. godine kršćanstvo izjednačeno s ostalim religijama u Rimskom Carstvu, narod je počeo javno štovati Dujma kao sveca i mučenika.
Bazilika i Razvoj Grada:
- Početkom 5. stoljeća nad Dujmovim grobom podignuta je bazilika. Nažalost, bazilika je srušena kada je Salona razorena od strane združenih avarsko-slavenskih snaga.
- Stanovništvo je pred navalom Avara pobjeglo u Dioklecijanovu palaču, a izvan palače započeo je razvoj grada Spalatuma (Splita).
Sudamja – Dan Grada Splita:
- Grad Split je proglasio svetoga Dujma zaštitnikom grada.
- Dan grada Splita, koji se obilježava 7. svibnja, posvećen je svetkovini svetoga Dujma.
- Ova svetkovina, poznata kao Sudamja, također se naziva fešta svetoga Duje ili fjera svetog Duje.
- Sv. Dujam je ubijen u travnju 304. godine, ali se njegov spomendan slavi u svibnju kako se ne bi spojio s pomičnim blagdanom Uskrsa.
Relikvije i Katedrala:
- Sredinom 7. stoljeća, splitski biskup Ivan Ravenjanin organizirao je prijenos relikvija sv. Dujma u Dioklecijanov mauzolej, koji je preuređen u katedralu.
- Relikvije se i danas čuvaju i prikazuju na svečev spomendan.
Fešta sv. Duje danas:
- Sudamja je stoljećima bila ne samo crkveni blagdan, već i prvorazredni gospodarski, društveni i športsko-natjecateljski događaj.
- Splićani i danas slave feštu sv. Duje, a sudjeluju crkveni velikodostojnici, čelnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, te predstavnici najviše političke vlasti Republike Hrvatske.
