Na današnji dan, 15. siječnja, Republika Hrvatska obilježava dva povijesna događaja koja su oblikovala njen politički i teritorijalni identitet. Prije 33 godine, 1992., Hrvatska je postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. siječnja 1998., završena je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Put do međunarodnog priznanja
Nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991., Hrvatska je krenula u složeni diplomatski proces stjecanja međunarodnog priznanja. Prvu podršku dobila je od Slovenije, zatim od Litve, dok su ključne uloge u priznanju odigrale Sveta Stolica i Njemačka.
U trenutku međunarodnog priznanja Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina teritorija Hrvatske bila je pod okupacijom JNA i srpskih pobunjenika.
Dana 15. siječnja 1992., svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, uz Austriju, Kanadu, Mađarsku i Švicarsku, službeno su priznale Hrvatsku. Do kraja mjeseca, broj država koje su priznale Hrvatsku narastao je na 44. Taj povijesni trenutak označava se kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Predsjednik dr. Franjo Tuđman na dan priznanja, u televizijskom obraćanju naciji, je rekao:
Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja
Istoga datuma 1998. godine, mirnom reintegracijom pod vodstvom misije UNTAES, Hrvatska je vratila istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem pod ustavno-pravni poredak Hrvatske. Proces je uključivao povratak prognanika, uspostavu lokalne uprave i reintegraciju javnih sustava poput obrazovanja i zdravstva.
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman nekoliko je puta, tijekom mirne reintegracije, posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je “Vlakom mira” došao u Vukovar. Tada je istaknuo kako dolazak vlakom u Vukovar “nije samo početak konačnog povratka prognanika nego i dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti, svih hrvatskih javnih institucija da se ovo razoreno područje što prije izgradi i što prije uvrsti u svekoliki društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine”.
Pogled u budućnost
Ovi ključni datumi u novijoj povijesti Hrvatske naglašavaju vrijednost diplomatskih napora i važnost međunarodne suradnje. Danas Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, čvrsto stoji na temeljima koji su postavljeni tih povijesnih dana.
Hrvatska će 15. siječnja zauvijek pamtiti kao dan trijumfa svoje neovisnosti i teritorijalnog jedinstva.
