Hrvatski zatvorski sustav suočava se s alarmantnom prenapučenošću i rekordnih 5300 osoba lišenih slobode, upozorio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o radu sustava za 2025. godinu. Zbog neodgovarajućih uvjeta država je u posljednje četiri godine isplatila čak 1,7 milijuna eura odšteta zatvorenicima, a izlaz iz krize Vlada vidi u velikom investicijskom ciklusu i gradnji novih zatvora diljem zemlje, uključujući i Osječko-baranjsku županiju.
Ministar Habijan u uvodnom je izlaganju istaknuo da su poslovi koje obavlja zatvorski sustav od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku jer su resocijalizacija i rehabilitacija počinitelja kaznenih djela izravno povezani sa sigurnošću cijeloga društva. Otvoreno je priznao da se sustav nalazi u izuzetno zahtjevnom trenutku, podsjetivši da je posljednje veliko infrastrukturno ulaganje u zatvore zabilježeno još 1987. godine u Remetincu i Splitu.
Zatvorski sustav pod rekordnim pritiskom: Brojke koje zvone na uzbunu
Tijekom 2025. godine kroz hrvatske je zatvore, kaznionice i odgojne zavode prošlo ukupno 16.792 osobe. Najveći dio, gotovo 8000 osoba, odnosio se na izrečenu mjeru istražnog zatvora, gotovo 6000 na izvršavanje kazne zatvora za punoljetne i maloljetne osobe, dok je nešto manje od 2800 osoba u sustavu boravilo zbog prekršajnih postupaka, zadržavanja ili zamjene novčane kazne zatvorom.
Na dan 31. prosinca 2025. godine u sustavu je bilo 4947 osoba lišenih slobode, iako ukupni smještajni kapaciteti iznose tek 4052 mjesta (3932 mjesta u zatvorima i kaznionicama te 120 u odgojnim zavodima). Situacija se u 2026. dodatno pogoršala: u studenome je dosegnut maksimum od 5325 zatvorenika, a samo od svibnja i tragičnog ubojstva u Drnišu broj osoba lišenih slobode porastao je za 591.
„Ako pogledamo samo 16. studenoga ove godine i usporedimo ga s 9. studenoga, u svega tjedan dana 75 osoba lišenih slobode je više. Ako se taj trend nastavi, govorimo o gotovo 1,5 posto povećanja tjedno, što definitivno dugoročno nije izdrživo“, upozorio je ministar Habijan.
Istražni zatvorenici i strani državljani
Od 11.827 novoprimljenih osoba u 2025. godini gotovo polovica – točnije 49,24 posto – odnosi se na istražne zatvorenike. Među njima najveći udio (21 posto, odnosno 1191 osoba) čine počinitelji kaznenih djela protiv javnog reda i mira, ponajprije nezakonitog ulaska, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj.
Zabilježen je pad broja novoprimljenih stranih državljana – s gotovo 3500 u 2024. na 2604 u 2025. godini, od čega je 2013 državljana trećih zemalja (najviše iz BiH, Ukrajine i Srbije), dok su iz Europske unije najzastupljeniji državljani Rumunjske, Poljske i Italije. Prema podacima Centra za dijagnostiku, udio recidivista u 2025. godini iznosio je 20 posto.
Sigurnost u porastu, ali kadrovi pod sve većim opterećenjem
Unatoč porastu broja osoba lišenih slobode od 21 posto u razdoblju od 2021. do 2025. godine, sigurnosni pokazatelji bilježe pozitivan trend. U 2025. zabilježeno je 57 primjena sredstava prisile (17 posto manje nego 2024.), gotovo 50 posto manje samoozljeđivanja u odnosu na 2021., 11 pokušaja suicida (pad od 26,7 posto) te 13 pronađenih mobilnih uređaja (62 posto manje nego godinu ranije).
Na kraju 2025. bilo je popunjeno 75,32 posto sistematiziranih radnih mjesta (2680 od 3558), pri čemu je zabilježen najveći broj pravosudnih policajaca od 2001. godine – njih 1661, čija prosječna plaća iznosi 1880 eura. Iako je na kraju 2025. omjer iznosio 2,98 zatvorenika po policajcu, zbog naglog rasta broja zatvorenika u studenome je opterećenje skočilo na 3,32.
U opremu, odore, naoružanje, komunikacijske sustave, interventne timove i 140 specijaliziranih vozila od 2023. do 2025. uloženo je 20,1 milijun eura, od čega 10,8 milijuna samo u 2025. godini. Prosječni dnevni trošak po osobi lišenoj slobode porastao je za 14 posto i iznosi 75,66 eura (od čega je izravni trošak 8,49 eura).
Plan gradnje: Od modularnih zatvora do nove kaznionice u Osječko-baranjskoj županiji
Kako bi se zaustavio rast prenapučenosti i izbjeglo daljnje plaćanje odšteta po presudama domaćih i europskih sudova, Ministarstvo provodi trofazni infrastrukturni plan te najavljuje prvu cjelovitu strategiju razvoja zatvorskog sustava nakon 35 godina:
- Kratkoročne mjere: Početkom iduće godine otvaraju se modularni zatvori u Varaždinu (siječanj) i Lipovici – Popovači (proljeće) s ukupno 300 novih mjesta, vrijedni 4,6 milijuna eura. Do sredine godine završava adaptacija zatvora u Bjelovaru (oko 100 mjesta), a kreće i gradnja modularnog aneksa u Požegi (150 mjesta) te Centra za dijagnostiku u Zagrebu (250 mjesta).
- Srednjoročni projekti: Gradnja posebne modularne jedinice u Požegi za 150 zatvorenika starije životne dobi te prve standardizirane kaznionice u Glini za 130 osoba, na mjestu zgrade srušene nakon potresa.
- Dugoročne investicije: Izgradnja triju velikih standardiziranih kaznionica kapaciteta po 400 mjesta – ukupno 1200 novih mjesta – u općini Perušić (uz financiranje Razvojne banke Vijeća Europe), u Žažini u Sisačko-moslavačkoj županiji te na području Osječko-baranjske županije.
Ministar je ujedno potvrdio da se dugoročno razmatra izmještanje zatvora iz samih središta gradova poput Varaždina, Šibenika, Zadra, Dubrovnika, Rijeke i Pule na primjerenije lokacije.
Burne saborske replike: Osijek na 205 posto popunjenosti, zdravstvo ide pod drugo ministarstvo
Izvješće je izazvalo niz zastupničkih pitanja i kritika. Sandra Krpan podsjetila je na alarmantne podatke pučke pravobraniteljice prema kojima je u zatvorima krajem godine bilo 1033 osobe više od kapaciteta, pri čemu je popunjenost u Osijeku dosegnula 205 posto, u Karlovcu 195, a u Varaždinu 191 posto. Na neprimjerene uvjete i neprovođenje odluke Ustavnog suda iz 2009. upozorila je i Rada Borić, dok je Miroslav Marković istaknuo problem zatvorenika koji u varaždinskom zatvoru spavaju na hodnicima.
„Jesmo li prenapučeni? Jesmo. Govorim od prvog dana. Jesu li uvjeti u zatvorima dobri? Nisu. Milijun i 700 tisuća eura platili smo radi uvjeta u zatvorima. Zato gradimo nove zatvore i ulažemo u infrastrukturu“, uzvratio je Habijan.
Zdravstvena skrb, elektronički nadzor i odbijanje privatnih zatvora
Na pitanje Anke Mrak-Taritaš o višemjesečnom čekanju zatvorenika na liječnike i zubare, ministar je iznio važnu najavu o reformi skrbi:
„Moj je osobni stav, a to sam jasno rekao i kolegici Hrstić već u nekoliko navrata, da zatvorska bolnica i zdravstvena zaštita u zatvorskom sustavu moraju biti dio Ministarstva zdravstva, a ne Ministarstva pravosuđa. U tom smjeru idemo.“
Dodao je kako se traži i trajno rješenje za 191 neubrojivu osobu u istražnom zatvoru, kojima mjesto nije u kaznionicama nego u prilagođenim zdravstvenim ustanovama.
Zastupnik Josip Jurčević predložio je uvođenje privatnih zatvora otvorenog i poluotvorenog tipa, a nakon ponovljenog istupa dobio je i opomenu zbog zlouporabe povrede Poslovnika. Habijan je prijedlog odbacio pozvavši se na loša iskustva iz Ujedinjenog Kraljevstva te naglasio da Hrvatska, kao vanjska granica Europske unije, mora zadržati snažan državni sustav.
Tijekom rasprave otvorene su i druge važne teme:
Ivica Baksa upozorio je da godišnji boravak jednog zatvorenika stoji gotovo 28.000 eura, dok je elektronički nadzor lani primijenjen na svega 66 osoba. Habijan je najavio prelazak s radiofrekvencijskog na GPS sustav i dodatnu edukaciju sudaca.
Damir Barbir problematizirao je podatak da je 30 osoba u istražnom zatvoru dulje od 30 mjeseci bez pravomoćne presude, na što je ministar podsjetio da takve mjere određuju sudovi na prijedlog tužiteljstva, najčešće u složenim predmetima USKOK-a.
Veljko Kajtazi upozorio je da 321 zatvorenik nema nikakvu školu, a 682 samo osnovnu, dok je u obrazovne programe uključeno tek 197 osoba. Anđelka Salopek i Ljubica Lukačić otvorile su pitanja skrbi za majke s djecom u Kaznionici u Požegi (gdje su u 2025. na Odjelu za rodilje boravile majke s troje djece do tri godine) te gotovo dvjestotinjak osoba s invaliditetom.
Branka Juričev-Martinčev ukazala je na velike razlike u troškovima između pojedinih zatvora (od šest eura u Zadru do više od deset u Gospiću) i opterećenosti kadra, dok je Mate Vukušić zatražio odgovor o konkretnom slučaju vezivanja zatvorenice zbog klevete, za koji je ministar rekao da s njim nije upoznat te da za utvrđivanje eventualnih nepravilnosti postoje zakonski mehanizmi.


