Zastupnik Damir Biloglav danas je u Saboru oštro kritizirao novi Zakon o otpadu od 990 stranica, upozorivši na rušenje i teški pad digniteta Sabora.
Zastupnik Damir Biloglav, predstavljajući Klub zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatskih suverenista, danas je na sjednici u Hrvatskom saboru oštro kritizirao novi Zakon o otpadu, zatraživši hitnu zaštitu digniteta svih zastupnika zbog neprihvatljive prakse Vlade koja neposredno uoči važne rasprave dostavlja opsežne materijale na tisuću stranica, čime se svjesno onemogućava ozbiljan rad, blokira demokratski proces i degradira najviše zakonodavno tijelo u državi.
Zatrpavanje materijalima kao nova metoda opstrukcije U slobodnom iznošenju stajališta, Biloglav je iskoristio svoje vrijeme kako bi pokrenuo inicijativu i uputio ozbiljnu zamolbu predsjedniku Hrvatskog sabora, ali i svim članovima Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. U središtu njegove kritike našla se prva točka sutrašnjeg dnevnog reda – prijedlog izmjena i dopuna Zakona o gospodarenju otpadom. Iako je riječ o iznimno bitnoj tematici koja već mjesecima zaokuplja cjelokupnu hrvatsku javnost, ponajviše zbog alarmantnog problema ilegalnog odlaganja svih vrsta otpada, uključujući onaj vrlo opasni, način na koji je taj zakon prezentiran saborskim zastupnicima izazvao je veliko ogorčenje.
Glavni problem leži u činjenici da je navedeni prijedlog zakona napisan na enormnih 990 stranica, a saborski su ga zastupnici na klupe dobili tek u petak u poslijepodnevnim satima. Prema Biloglavovim riječima, očekivati od bilo kojeg ljudskog bića da tijekom jednog vikenda pažljivo i s punom koncentracijom iščita gotovo tisuću stranica visoko specijaliziranog pravnog teksta, potpuno je nerealno. Postavio je otvoreno pitanje svojim kolegama u sabornici postoji li doista itko tko je uspio pročitati taj materijal te na temelju njega formirati vlastiti, argumentirani stav. Jasno je naglasio kako nasumično preskakanje stranica i čitanje izvučenih fragmenata vodi ka potpunom gubitku cjeline, zbog čega zastupnici u konačnici neće imati pojma o čemu točno glasuju.
Umjetna inteligencija u saborskim klupama: Tko zapravo donosi zakone? Suočeni s nemogućim rokovima i planinama birokratskog teksta, mnogi saborski zastupnici sve češće posežu za modernom tehnologijom. Biloglav je tako otvorio iznimno osjetljivo i moderno pitanje – korištenje umjetne inteligencije u pripremi saborskih rasprava. Istaknuo je kako sve veći broj kolega koristi AI alate za sažimanje i analizu ovakvih gigantskih dokumenata, što otvara ozbiljna demokratska, ali i moralna pitanja.
„Tko tu ima mišljenje? Ja ili umjetna inteligencija? Jesu li birači birali mene ili umjetnu inteligenciju?“, zapitao se zastupnik, upozoravajući na apsurdnost situacije u kojoj bi Vlada komotno mogla samo objaviti zakone i uz njih priložiti AI analize, potpuno preskačući ljudski faktor i zastupnike u Hrvatskom saboru. Dodatni, nimalo bezazleni problem leži u takozvanim AI halucinacijama. Umjetna inteligencija često zna generirati uvjerljive, ali potpuno netočne zaključke, zbog čega se zastupnici koji se oslanjaju assumes isključivo na takve alate izlažu pogibelji da kardinalno pogriješe i budu navedeni na krivi trag pri donošenju vitalnih državnih odluka.
Vladina opstrukcija parlamenta i povijesne paralele Ovakav način rada Vlade Biloglav je usporedio s poznatim praksama iz engleskog parlamenta s kraja 19. stoljeća. Podsjetio je na povijesne metode opstrukcije (filibustering) koje su tada koristili irski političari, čitajući beskrajne i potpuno nevažne dokumente satima kako bi blokirali rad parlamenta i pritisnuli vladu na ustupke. Jedna od takvih rasprava trajala je nevjerojatnih 41 sat, nakon čega su uvedene stroge poslovničke restrikcije.
Međutim, zastupnik ističe kako u Hrvatskoj danas imamo potpuno obrnutu, i znatno opasniju situaciju. Nije parlament taj koji blokira Vladu, već izvršna vlast, odnosno Vlada, sustavno blokira parlament šaljući mu neprobavljivu gomilu materijala. Upotrijebivši snažnu i vizualno dojmljivu asocijaciju, Biloglav je naglasio kako Vlada zatrpava Sabor papirima na potpuno isti način na koji je prekrasna Lika zatrpana gomilama opasnog i ilegalnog otpada. U toj šumi od 990 stranica, upozorava zastupnik, vrlo lako se mogu skrivati iznimno važne, pa i potencijalno opasne zakonske odredbe koje vladajuća većina pokušava na mala vrata progurati daleko od očiju javnosti.
Zaštita digniteta Sabora ili kokošinjac bez rezultata? Na samom kraju svog izlaganja, zastupnik Biloglav izravno je apelirao na predsjednika Hrvatskog sabora. S obzirom na to da su nedavno najavljene izmjene saborskog Poslovnika, zatražio je da se u njih obavezno ugrade mehanizmi koji će osigurati normalne uvjete za rad zastupnika, spominjući pritom njemački parlament (Bundestag) kao odličan primjer dobre europske prakse i poštivanja procedure.
Svoj govor zaključio je britkom i oštrom kritikom stanja u hrvatskom zakonodavstvu. Osvrnuvši se na česte i popularne usporedbe Hrvatskog sabora s kokošinjcem, Biloglav je ironično primijetio kako je takva usporedba zapravo pretenciozna i nepravedna prema kokošinjcu. Naime, u kokošinjcu se događaju korisne stvari i tamo postoje kokoši koje nesu jaja, čime ta struktura ispunjava svoju osnovnu svrhu. S druge strane, Hrvatski sabor, sveden na puki glasački stroj koji naslijepo diže ruku za zakone od tisuću stranica koje nitko nije pročitao, ne ispunjava svoju temeljnu demokratsku namjenu, padajući time čak i ispod razine najobičnijeg kokošinjca.
