Otvoren 11. Zagreb Security Forum. Stručnjaci raspravljaju o otpornosti na hibridne prijetnje, kognitivnom ratovanju i izazovima za sigurnost Europe.
U svijetu koji se ubrzano mijenja, gdje tradicionalne bojišnice zamjenjuju digitalni prostori i informacijske operacije, pitanje europske, ali i globalne sigurnosti nikada nije bilo složenije. U zagrebačkom Hotelu Westin svečano je otvoren 11. Zagreb Security Forum 2026, ugledna međunarodna konferencija posvećena upravo ovim gorućim sigurnosnim i geopolitičkim izazovima Europe u 21. stoljeću. Pod središnjom temom i znakovitim pitanjem “Quo Vadis Europe in 21st Century” (Kamo ideš, Europo, u 21. stoljeću?), ovaj forum postao je ključno čvorište za promišljanje metoda jačanja demokracije, slobode i otpornosti društva na sve sofisticiranije prijetnje.
Dvodnevni skup, koji se održava 9. i 10. listopada 2026. godine, organizirali su Institut za istraživanje hibridnih sukoba, Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” te Ured Zaklade Konrada Adenauera za Hrvatsku i Sloveniju. Događaj je okupio impresivan broj međunarodnih stručnjaka, istraživača i donositelja odluka, ali i visoke predstavnike državnih institucija, obrambenog i sigurnosnog sustava, diplomatskog zbora i vojne izaslanike. Svečanom otvorenju nazočili su brojni uglednici, među kojima i saborska zastupnica Marijana Petir kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane kao izaslanik predsjednika Vlade RH i ministra obrane, zatim glavni državni odvjetnik RH Ivan Turudić te general-bojnik Ivan Turkalj, ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije.
Forum su uvodnim izlaganjima otvorili ključni ljudi organizacije: prof. dr. sc. Ivica Lučić, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor istog Sveučilišta, dr. Norbert Eschborn, ravnatelj Ureda Zaklade Konrada Adenauera te prof. dr. sc. Shlomo Shpiro sa Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu.
Odgovornost akademske zajednice u brisanju granica
Rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, prof. dr. sc. Ivica Lučić, u svom je uvodnom obraćanju istaknuo duboku opredijeljenost Sveučilišta za razvoj međunarodne akademske i stručne suradnje u rješavanju pitanja koja nadilaze nacionalne granice. Upozorio je na drastičnu promjenu paradigme modernih sukoba, naglasivši da “današnje prijetnje ne poznaju jasne granice između vojnog i civilnog, nacionalnog i međunarodnog, fizičkog i digitalnog prostora”. Iz tog razloga, upozorio je rektor Lučić, naši odgovori na te prijetnje ne mogu i ne smiju biti ograničeni isključivo na pojedine institucije ili sustave.
Poseban naglasak stavio je na ulogu akademske zajednice, istaknuvši da sveučilišta ne smiju biti puka mjesta prijenosa znanja, već moraju funkcionirati kao centri stvaranja znanja, njegova preispitivanja i odgovorne primjene. „Društvo danas treba pojedince koji i misle i djeluju, pri čemu akademska izvrsnost mora biti neodvojiva od etičke odgovornosti“, naglasio je prof. dr. sc. Lučić. U području obrane i sigurnosti ova etička komponenta ima presudnu težinu jer tehnologije i sposobnosti koje se danas istražuju već sutra neposredno utječu na sigurnost država i živote građana.
Rektor se dotaknuo i nezaobilazne teme tehnološkog napretka, posebice umjetne inteligencije i digitalnih sustava, upozorivši prisutne da napredak tehnologije sam po sebi ne jamči napredak društva. Prema njegovim riječima, razvoj novih sigurnosnih tehnologija mora biti praćen ozbiljnom raspravom o ljudskom dostojanstvu, slobodi i odgovornosti. Svoje je izlaganje zaključio snažnom porukom o važnosti dijaloga u kojem se sudionici ne moraju nužno slagati, već moraju biti spremni kritički preispitivati vlastita stajališta i argumentirano razgovarati u cilju pronalaska kvalitetnijih rješenja za neizvjesnu budućnost.
Pouke iz Domovinskog rata kao temelj moderne strategije
Izrazito analitično i slojevito izlaganje održao je prorektor Sveučilišta, izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, koji je modernu sigurnosnu dinamiku vješto povezao s povijesnim iskustvima, napose onima iz hrvatskog Domovinskog rata. Iako se tehnologija i napadna sredstva mijenjaju nevjerojatnom brzinom, Akrap je podsjetio da osnovna logika sukoba ostaje ista: “nametanje vlastite volje napadnutom, uporabom sredstava koja napadač drži da u tom trenutku mogu najbolje ispuniti njegova očekivanja”.
Povlačeći paralelu s ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća, prorektor Akrap je podsjetio kako Hrvatska na početku obrambenog rata nije imala tehnološku, materijalnu, pa ni brojčanu nadmoć. Ipak, pobjeda je ostvarena zahvaljujući snažnom vodstvu dr. Franje Tuđmana, autoritetu kardinala Franje Kuharića te trima ključnim strateškim odrednicama koje su i danas jednako aktualne u hibridnim sukobima.
Prva odrednica bila je stalna komunikacija sa svim relevantnim čimbenicima s jasnim ciljem promjene međunarodnih odnosa u hrvatsku korist i osiguravanja potpore. Druga, i izuzetno važna strateška točka, bila je usmjerena na “smanjivanje sposobnosti protivnika da okuplja, organizira i povezuje vlastite kapacitete” – odnosno na izolaciju protivnika od njegovih saveznika u svim segmentima, od financijskog do političkog i društvenog. Treća odrednica ticala se strogog određivanja prioriteta u uvjetima ograničenih resursa, gdje je naglasak stavljen na rješavanje uzroka problema, a ne isključivo na bavljenje njihovim posljedicama. “Ako stalno rješavamo posljedice, a ne djelujemo na uzroke, trošimo vlastite kapacitete i protivniku omogućujemo određivanje intenziteta i pravca našeg djelovanja”, upozorio je Akrap, naglasivši kako su upravo ovi postulati temelj za obranu Ukrajine, ali i Europe danas.
Umjetna inteligencija i kognitivni suverenitet: Novo bojište
Dobar dio Foruma, a posebice izlaganje prorektora Akrapa, bio je posvećen etičkim izazovima koje donosi implementacija umjetne inteligencije (UI). Osvrćući se na encikliku pape Lava XIV. “Magnifica Humanitas”, postavljeno je krucijalno pitanje o utjecaju neselektivne primjene UI na čovjeka, društvo te na načine na koje vodimo ratove. Prepuštanjem odluka o uporabi sile algoritmima iz temelja se mijenja odnos između čovjeka, tehnologije i etičnosti.
Akrap je detaljno opisao evoluciju umjetne inteligencije kroz pet razina, ističući kako ona već sada nadmašuje ljudske kognitivne sposobnosti u razumijevanju i rješavanju problema. Međutim, upozorio je na veliku opasnost “kognitivne atrofije” kod budućih generacija studenata i vođa, koja nastaje kada se mozak prestane koristiti za razmišljanje i provjeru, već se samo pasivno preslikava stvarnost koju generiraju algoritmi. Stoga je ključno buduće vođe prvo naučiti radu bez prava na uporabu UI, kako bi izgradili čvrst kognitivni temelj na koji se tehnologija kasnije može nadograditi.
Ono što današnje sigurnosne prijetnje čini zastrašujućima jest koncept kognitivnog ratovanja. Akrap je predstavio četiri međusobno povezana prostora djelovanja: fizički, informacijski, digitalni i kognitivni. Dok u fizičkom prostoru radimo i štitimo vrijednosti, a u informacijskom i digitalnom prikupljamo i distribuiramo podatke, konačni učinak napada događa se u kognitivnom prostoru – unutar samog čovjeka. “Tko uspije utjecati na taj proces, može ostvariti strateški učinak, pobjede u ratu, bez ispaljenog metka”, naglasio je Akrap.
Matematika hibridnog ratovanja i zaštita kritične infrastrukture
Sjajan primjer nesrazmjera u ulaganjima u modernim sukobima ilustriran je usporedbom konvencionalnog i informacijskog oružja. Borbeni sustav poput ruskog lovca SU 57 stoji otprilike 100 milijuna eura. S druge strane, u državama poput Srbije, koje posjeduju visok “apsorpcijski kapacitet prihvaćanja ruske propagande”, prosječna plaća novinara iznosi oko 1000 eura. Za cijenu jednog jedinog zrakoplova, napadač može desetljećima financirati ogromnu mrežu utjecaja, novinara i medija te dugotrajno i učinkovito oblikovati informacijski prostor ciljane publike. Najuspješnija informacijska operacija je ona u kojoj “napadnuti počne govoriti ono što je zaključio na temelju djelovanja napadača, vjerujući da je to mišljenje i posljedična odluka potpuno njegova”, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Akrap, otvarajući time ključno pitanje očuvanja našeg informacijskog i kognitivnog suvereniteta.
U tom kontekstu, redefinirana je i zaštita kritične infrastrukture. Prema stručnjacima na Forumu, postoje četiri ključna infrastrukturna sustava o kojima ovisi opstanak zajednice: proizvodnja i distribucija vode, hrane te energije, no kao četvrti, i možda najranjiviji element današnjice, istaknut je – identitet. Upravo je identitet, kao preduvjet društvenog i političkog opstanka zajednice, “gravitacijsko središte svih modernih napada hibridne naravi”. Zbog toga je glavna poruka skupa potreba za zaštitom kognitivne infrastrukture društva, koja uključuje međusobno povjerenje institucija i građana, zajedničko razumijevanje stvarnosti te sposobnost prepoznavanja informacijskih manipulacija.
Bogat program i dodjela prestižne nagrade
Radni program Foruma tijekom prvog dana strukturiran je kroz tri iznimno aktualne tematske cjeline: strateški izazovi, razvoj hibridnog ratovanja i jačanje nacionalne otpornosti. U okviru cjeline “Strateški izazovi”, fokus je bio na geopolitičkim odnosima, pomorskoj i energetskoj sigurnosti te mogućnostima obrane od hibridnih napada, o čemu su, između ostalih, govorili prof. dr. Iulian Chifu iz Rumunjske, prof. dr. Ulrich Blum iz Njemačke, Eyal Pinko iz Izraela te domaća stručnjakinja Maja Pokrovac.
Cjelina “Razvoj hibridnog ratovanja” bavila se natjecanjem velikih sila, posljedicama bliskoistočnih sukoba, utjecajem ranjivih globalnih lanaca opskrbe te širenjem džihadističkih skupina u Africi. O ovim kompleksnim temama svoja su znanja podijelili prof. dr. Kristijan Kotarski sa zagrebačkog Sveučilišta, prof. dr. Shlomo Shpiro s izraelskog Sveučilišta Bar-Ilan te dr. Anders Strindberg iz Švedske.
Treći panel, “Jačanje nacionalne otpornosti”, privukao je iznimnu pažnju dubokom analizom ukrajinskog ratnog iskustva. Poseban naglasak stavljen je na analizu ruskih psiholoških operacija te prenošenje ukrajinskih modela očuvanja otpornosti u obrambene strategije drugih država. Važna tema bila je i problematika ekstremizma unutar veteranskih, vojnih i policijskih zajednica. Raspravu su predvodili izv. prof. Viacheslav Semenenko s Vojne akademije u Ukrajini, dr. Michał Marek iz Poljske te izv. prof. Ivan Burazin sa Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”.
Svečani dio prvog dana 11. Zagreb Security Foruma okrunjen je dodjelom Nagrade za znanstvenu izvrsnost „Miroslav Tuđman“ (Miroslav Tuđman Scientific Excellence Award). Ovogodišnja dobitnica ovog prestižnog priznanja je izv. prof. dr. sc. Aleksandra Gasztold s Fakulteta političkih znanosti i međunarodnih studija Sveučilišta u Varšavi. Nagradu joj je osobno uručio veleposlanik Republike Poljske u RH, Paweł Czerwiński.
Zaključak ovog opsežnog i sadržajno bogatog skupa svodi se na jedno temeljno upozorenje: u budućim sukobima neće pobijediti strana koja posjeduje najviše tehnologije i umjetne inteligencije, već ona koja bude znala integrirati tehnološku nadmoć uz očuvanje sposobnosti čovjeka da kritički razumije svijet i suvereno donosi odluke. Čovjek je postao moderna bojišnica, a kvalitetna edukacija i neprestano usavršavanje ljudskih potencijala ostaju jedina stvarna garancija da će napredna tehnologija poslužiti kao sredstvo sigurnosti, a ne kao oružje vlastite propasti. Otpornost demokracije počinje u umu njezinih građana.
Foto: Ured rektora Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”