Zagreb, 22. svibanj 2025. – Na sjednici održanoj u četvrtak, Vlada Republike Hrvatske donijela je niz važnih odluka kojima se obilježavaju ključni nacionalni jubileji, potiče razvoj infrastrukture u Vukovaru i iskazuje solidarnost prema civilnom stanovništvu Gaze. Među najvažnijim točkama ističe se osnivanje organizacijskih odbora za svečani vojni mimohod u Zagrebu i proslavu u Kninu u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Mimohod u Zagrebu i svečanost u Kninu povodom velikih obljetnica
“Ove godine obilježavamo 35. obljetnicu hrvatske državnosti te 30. obljetnicu vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja – simbola veličanstvene pobjede u Domovinskom ratu,” poručio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Istaknuo je kako Hrvatska danas, zahvaljujući žrtvi svojih branitelja, nastavlja graditi snažnu i modernu vojsku u skladu s najsuvremenijim vojnim standardima.
Tim povodom Vlada je osnovala organizacijske odbore koji će izraditi program i provesti sve logističke pripreme za dva velika događaja: vojni mimohod u Zagrebu te svečanu proslavu u Kninu. Na čelu zagrebačkog odbora imenovan je upravo ministar Anušić, dok će organizaciju kninske svečanosti voditi potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Uz potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane, Ivana Anušića, Organizacijski odbor čine:
– Predstavnik Hrvatskoga sabora, predstavnik Predsjednika Republike Hrvatske, predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova, ministrica kulture i medija, predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, predstavnik Ravnateljstva policije, gradonačelnik Grada Zagreba I predstavnik Hrvatske radiotelevizije.
U mimohodu će sudjelovati Oružane snage Republike Hrvatske, pripadnici policije, civilne zaštite, vatrogasaca, Hrvatske gorske službe spašavanja, povijesne hrvatske postrojbe te brojne braniteljske udruge, čime će se predstaviti jedinstvo svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti.
“Obljetnice naših pobjedničkih operacija najsnažniji su simboli zajedništva, ponosa i slave. I ove ćemo ih godine obilježiti dostojanstveno, uz iskrenu zahvalnost svima koji su položili živote za slobodu,” rekao je ministar Medved.
U odbore su uključeni i visoki predstavnici Vlade, Sabora, Ureda predsjednika, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva obrane, Hrvatske radiotelevizije, Vojnog ordinarijata te gradonačelnici Zagreba i Knina.
Nova riječna marina u Vukovaru
Vlada je dala i suglasnost Lučkoj upravi Vukovar za sklapanje ugovora o izgradnji riječne marine „Marina“ na području novog akvatorija, vrijednog 1,5 milijuna eura s PDV-om. Projekt će realizirati zajednica ponuditelja GRASA d.o.o., MARINETEK ADRIATIC d.o.o. i HIDROGRADNJA d.o.o., koji su dostavili jedinu ponudu.
Nova marina omogućit će smještaj do 150 rekreacijskih i turističkih plovila, neovisno o hidrološkim i vremenskim uvjetima, čime se dodatno potiče razvoj vukovarskog riječnog turizma. Postojeća marina bit će uklonjena zbog radova u sklopu projekta Hrvatskih voda te premještena na novoformirani akvatorij.
Radovi bi trebali trajati sedam mjeseci od potpisivanja ugovora, a sredstva su osigurana u državnom proračunu za 2025. te projekcijama za 2026. i 2027. godinu.
Humanitarna pomoć Gazi: milijun eura za djecu i civilno stanovništvo
Vlada je pokazala i humanitarnu odgovornost prema krizom pogođenim područjima – odobrivši milijun eura pomoći za stanovništvo Gaze, u suradnji s UNICEF-om. Cilj je podržati pružanje zdravstvene skrbi, opskrbu pitkom vodom i sanitarnim uslugama, psihosocijalnu podršku, zaštitu djece te financijsku pomoć najugroženijim obiteljima.
“UNICEF na terenu osigurava prijeko potrebne usluge putem mobilnih klinika i drugih oblika pomoći, a prema njihovom apelu, u 2025. godini za potrebe djece i obitelji pogođenih sukobom trebat će čak 716,5 milijuna američkih dolara,” stoji u Vladinoj odluci.
Sredstva će se osigurati preraspodjelom unutar proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova, uz projekcije za sljedeće dvije godine.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je tijekom današnje sjednice Vlade kako je Hrvatska u završnoj fazi prijelaza s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju, a znatna ulaganja u oružane snage i dalje će se intenzivirati.
„Znatno smo povećali vojni proračun u proteklim godinama. Već za nešto manje od dvije godine on će premašiti dvije milijarde eura, a nakon toga nastavit će rasti, prateći nove rasprave o ciljevima ulaganja i izdvajanja za obranu koje su trenutačno u tijeku“, poručio je premijer, naglasivši kako Hrvatska prati globalne sigurnosne trendove i jača svoju obrambenu spremnost u skladu sa strateškim ciljevima NATO saveza.
Uoči važnog summita NATO-a u Haagu, koji će se održati za nešto više od mjesec dana, premijer je podsjetio na ključne pomake koje je Hrvatska ostvarila na području vojne modernizacije. Nabava višenamjenskih borbenih aviona Rafale već je označila prekretnicu u transformaciji Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a paralelno se nastavlja i nabava borbenih helikoptera Black Hawk, uz postojeće Kiowa Warriore.
Posebna pozornost usmjerena je i na kopnene snage. Hrvatska vojska trenutačno raspolaže oklopnim borbenim vozilima Bradley, koja se moderniziraju u domaćem pogonu tvrtke Đuro Đaković, a uz njih su u sustav uvedeni i Mistral 3 sustavi protuzračne obrane kratkog dometa.
Hrvatska ratna mornarica također bilježi iskorak – isporukom drugog obalno-ophodnog broda Umag, mornarica dobiva dodatnu snagu u nadzoru teritorijalnog mora i zaštiti pomorskih granica. U tijeku je i proces nabave najmodernijih tenkova Leopard, koji će dodatno ojačati oklopne kapacitete Oružanih snaga.
Premijer je najavio i daljnju akviziciju bespilotnih letjelica Bayraktar, mobilnih raketnih sustava HIMARS, samohodnih haubica Caesar, te modernizaciju radarskog sustava, kao dio šireg plana ulaganja u napredne obrambene sustave.
Posebna pažnja, dodao je, bit će usmjerena na suradnju s hrvatskim obrambenim klasterom, kako bi se potakla domaća proizvodnja naoružanja i streljiva, čime se, osim sigurnosne dimenzije, jača i nacionalna industrijska baza.
„Globalni trend povećanja izdvajanja za obranu Hrvatska već prati tijekom naših mandata i nastavit će u tom smjeru. Trenutačno izdvajamo nešto više od 2 posto BDP-a za obranu, dok oko 30 posto obrambenog proračuna ide izravno u modernizaciju i opremanje naših oružanih snaga“, zaključio je Plenković.
Odluke donesene na sjednici Vlade potvrđuju usmjerenost na očuvanje nacionalnog identiteta i sjećanja na slavne pobjede, ali i otvorenost Hrvatske prema globalnim humanitarnim izazovima te razvoj domaće infrastrukture. U godini velikih obljetnica, Hrvatska želi pokazati snagu zajedništva – kako prema svojoj prošlosti, tako i prema sadašnjim globalnim izazovima.
