Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je u petak 27. listopada jordansku rezoluciju kojom se poziva na “hitno, trajno i održivo humanitarno primirje” između izraelskih snaga i militanata Hamasa u Gazi. Također zahtijeva “kontinuirano, dovoljno i nesmetano” pružanje spasonosnih zaliha i usluga civilima zarobljenim unutar enklave, budući da vijesti izvješćuju kako je Izrael proširio kopnene operacije i intenzivirao kampanju bombardiranja.
Za rezoluciju je glasalo 120 država. Protiv je bilo 14 i to ; Austrija, Hrvatska, Češka, Fidži, Madžarska, Izrael, Paragvaj, Gvatemala, Tongo, Nauru, Mikronezija, Maršalski otoci i Papua Nova Gvineja i SAD. Dok je 45 zemalja bilo suzdržano.
Kanada je predložila Amandman tražeći izričitu osudu Hamasa, nije usvojen, jer nije dobio dvotrećinsku potporu. Glasovalo se o amandmanu 85 za, 55 protiv, uz 23 suzdržana,
Zemlje su iznijele argumente za i protiv amandmana te objasnile svoja stajališta o usvojenoj rezoluciji
Ranije istog dana, nekoliko zemalja iznijelo je riječ, ponavljajući utjecaj krize na civile i naglašavajući imperativ da se osigura konačno priljev pomoći u enklavu dok zalihe hrane, vode i goriva dosežu kritično niske razine
Sjedinjene Države objavile su da nakon završetka sadašnje krize “nema povratka na status quo, kakav je stajao 6. listopada”, ukazujući na važnost rješenja dviju država
Izvanredna izvanredna sjednica ponovno će se sastati u utorak, a zemlje nastavljaju raspravu
Gilad Erdan, veleposlanik Izraela u UN-u, izjavio je reagirajući na usvajanje rezolucije kako je “danas dan koji će proći sramotno”. “Svi smo svjedoci kako UN nemaju niti jednu trunku legitimiteta”, kazao je. “UN su predani osiguranju daljnjih zlodjela. Prema obitelji naroda, Izrael nema pravo braniti se.”
Nema razgovora s Hamasom, kazao je, dodajući kako Izrael neće mirno sjediti kako bi im dopustio da ponovno počine zločine. U rezoluciji se Hamas nijednom ne spominje, kao da je rat počeo sam od sebe.
“Što se ovdje događa?”, upitao je, postavljajući pitanje je li cilj vezati ruke Izraela. “Jedini način da uništimo Hamasa je da ih iskorijenimo. Zašto ne smatrate Hamasa odgovornim?”
“Znamo da ne postoji humanitarna kriza u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom”, kazao je, ukazujući kako svaka statistika dolazi od Hamasa o informacijama o Gazi.
Svi zainteresirani za sprječavanje nasilja trebali bi pozvati Hamasa da položi oružje, preda se i vrati sve taoce, kazao je.
“Kada bi se to dogodilo, rat bi odmah završio”, kazao je. “Ovo je mračan dan za UN i čovječanstvo. Izrael će se braniti i učinit će sve što se mora učiniti kako bi iskorijenio Hamasove sposobnosti i vratio taoce kući”.
Abdulaziz M. Alwasil, veleposlanik i stalni predstavnik Saudijske Arabije pri UN-u, rekao je da ubijanje i razaranje u Pojasu Gaze ne samo da stvara humanitarnu katastrofu, već ima i strašne posljedice i posljedice na sigurnost regije i svijeta.
“Jasno smo osudili napade na civile od strane bilo koje stranke, pozvali na primirje, zaustavljanje krvoprolića, trenutačno ukidanje opsade, oslobađanje talaca i pružanje humanitarne pomoći i potpore pogođenima”, kazao je.
“Također smo osudili pokušaje prisilnog raseljavanja i politiku kolektivnog kažnjavanja stanovništva u Gazi, uključujući izgladnjivanje civila kao ratnog oružja”, dodao je.
Potvrđujući kako bi prioritet trebao biti rad na miru, veleposlanik Alwasil pozvao je na poštivanje međunarodnih konvencija i zakona.
Naglasio je kako je sadašnja kriza posljedica neuspjeha međunarodne zajednice u okončanju izraelske okupacije i provedbi rješenja dviju država.
“Šutnja pred nelegitimnom izraelskom praksom, bilo u proteklih 70 godina, ili čak nedavno, dovela je regiju do sadašnje krize”, kazao je, upozoravajući na moguće prelijevanje sukoba koji bi ugrozio globalni mir i sigurnost.
Predstavnik Europske unije u UN-u Olof Skoog izjavio je kako EU duboko žali zbog korištenja veta u Vijeću sigurnosti jer kriza zahtijeva snažnu, pravodobnu, ujedinjenu poruku Vijeća sigurnosti.
Hitnost je osigurati siguran, brz i neometan humanitarni pristup stanovništvu kojem je potrebna pomoć, svim mogućim sredstvima, bilo da se radi o “koridoru” ili “humanitarnoj stanci” – ali teroristi to ne smiju iskorištavati.
Kazao je kako je EU spremna pridonijeti nastavku političkog procesa na temelju rješenja dviju država i podupire održavanje međunarodne mirovne konferencije što je prije moguće.
Shvatio je potrebu postizanja konsenzusa u Glavnoj skupštini u nedostatku rezolucije Vijeća sigurnosti, dodajući kako je EU radila konstruktivno i formulirala amandmane, kako bi nadvladala podjele.
Linda Thomas-Greenfield, veleposlanica i stalna predstavnica SAD-a pri UN-u, naglasila je da su smrt, razaranje i očaj “koji se igraju pred našim očima dovoljni da bilo tko izgubi vjeru u čovječanstvo”.
Pozivajući se na “hamasova barbarska teroristička djela”, gđa Thomas-Greenfield naglasila je kako “nema opravdanja za teror – nikakvog. Svi to znate i moramo osuditi Hamasova teroristička djela.”
Gđa Thomas-Greenfield je rekla da su teroristima Hamasa civili “potrošna roba”.
Kazala je kako Izrael koristi svoje pravo i odgovornost braniti svoj narod od Hamasa, ali “to mora učiniti u skladu s ratnim pravilima” i uz poštivanje međunarodnog humanitarnog prava.
Podsjećajući na rad svoje zemlje na zaštiti civilnih života i osiguravanju humanitarne pomoći u Gazi, pozvala je sve države članice da također ublaže humanitarnu patnju u toj zemlji.
Šutnja o temeljnim pravima Palestinaca na udaru kritika u Gazi “više nije opcija”, izjavio je egipatski veleposlanik Osama Mahmoud Abdelkhalek.
Kazao je kako se mora primijeniti jedan standard za sve, uključujući Palestince, za razliku od dvostrukih standarda.
“Ne napadima na civile, ne terorizmu, ne kršenju međunarodnog humanitarnog prava, ne bombardiranju bolnica i medicinskih centara, ne ubijanju djece, ne opsadi i ne ukidanju svih osnovnih životnih potreba”.
Rekao je ne prisilnom raseljavanju i likvidaciji ljudskih prava: “Ne genocidu – svi ljudi su jednaki”.
Rekao je da je ključno govoriti da ne bude – citirajući arapsku poslovicu – “nijemi vrag koji ne govori za istinu”.
“Dosta je”, rekao je. “Više ne možemo podnijeti ono što se događa Palestincima”.
Braneći rad UN-a u Gazi i njegove pozive na humanitarni prekid vatre, veleposlanik Abdelkhalek rekao je da to nema nikakve veze s potporom terorističkoj agresiji, ali je važan prvi korak “za zaustavljanje krvoprolića”.
Osudio je politiku opsjedanja i izgladnjivanja civila u Pojasu Gaze, rekavši kako uskraćivanju vode “nema mjesta u 21. Podsjećaju na praksu srednjeg vijeka.”
Pozvao je Skupštinu da zatraži dostavu pomoći Gazi, “bez ikakvih uvjeta”, dodajući kako bi to u suprotnom značilo “smrtnu kaznu za narod Gaze”.
Raseljavanje Gazana treći put u povijesti iz njihove zemlje mora biti “kategorički odbačeno”, dodao je.
Hossein Amir-Abdollahian, iranski ministar vanjskih poslova, rekao je da su prošla tri tjedna da je međunarodna zajednica svjedok “ratnog zločina i genocida okupacijskog izraelskog režima u Gazi i na Zapadnoj obali Palestine”.
Rekao je da su SAD i nekoliko europskih zemalja stale na stranu Izraela, a palestinski oslobodilački pokret nazivaju “teroristima”.
“Nažalost, ovo je stanje našeg današnjeg svijeta. To je situacija Vijeća sigurnosti, koje je trebalo pokušati uspostaviti mir i sigurnost u svijetu”, kazao je.
Gospodin Amir-Abdollahian pozvao je SAD da rade na miru i sigurnosti, a ne na ratu protiv ljudi, žena i djece, navodeći “umjesto slanja raketa, tenkova i bombi, koje će se koristiti protiv Gaze, Sjedinjene Države trebaju prestati podržavati genocid u Gazi i Palestini”.
