U Porečkoj Istarskoj sabornici u srijedu 27. ožujka 2024. godine, održana je svečana sjednica Skupštine Istarske županije – Istarskog sabora povodom obilježavanja Dana Istarskog statuta, dokumenta kojim se Istra 1994. godine definirala kao višenacionalna i dvojezična zajednica koja predstavlja jedinicu područne regionalne samouprave u okviru Republike Hrvatske.
Nakon što je Skupština Istarske županije 30. ožujka 1994. godine prihvatila Statut, Vlada Republike Hrvatske je ukinula 36 članaka. Slijedila je duga političko-pravna bitka tijekom koje je Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio 18 članaka, a ukinuo, potvrdivši djelomično Vladinu odluku, drugih 18 članaka. Članci Statuta koje je Ustavni sud ukinuo bili su uglavnom vezani za mogućnost uvođenja dvojezičnosti, odnosno mogućnost službenog korištenja talijanskog jezika u radu županijskih tijela. Konačno, na zasjedanju Skupštine, 19. studenoga 2001. godine vraćeni su svojedobno ukinuti članci Statuta, koje je kasnije potvrdio Ustavni sud.
Osim predsjednika Milanovića o važnosti Statuta Istarske županije govorili su predsjednica Skupštine Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar, zamjenica župana Istarske županije Jessica Acquavita, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i župan Istarske županije Boris Miletić. Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.
U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović je naglasio da je danas Istra županija u kojoj se živi lijepo i sigurno te se osvrnuo na obraćanje župana Istarske županije za kojeg je kazao da je postao ono “što svaki čovjek mora biti – domobran, ne domobran u uniformi, ali sve što je govorio ticalo se Istre, njezinih prava, pravica i njezinog položaja“. Istaknuo je da se tako treba govoriti i kada se govori o Hrvatskoj „maloj naciji u Europskoj uniji koja ima tendenciju da postane super država“.
„Ja još čekam da vidim da hrvatska izvršna vlast u Bruxellesu kaže – nama to ne odgovara. Nije baš moguće da već sedam godina iz Europske komisije i Parlamenta dolaze isključivo stvari koje Hrvatskoj odgovaraju. Ne znači da se treba dići na oružje, ali treba braniti svoje. I biti svjestan što je to tvoje“, pojasnio je predsjednik Milanović.
Nadalje, Predsjednik je govorio i o demografiji kazavši kako bismo, što se tiče broja stanovnika Hrvatske, trebali drugačije razmišljati, uzimajući za primjer Irsku. “Irci su iz onoga što imaju izvukli maksimum znanjem, radišnošću i obrazovanošću svojih ljudi. I to isto vrijedi za nas. Ne samo za Istru, nego i za Hrvatsku – da se prestanemo stalno prebrojavati. Ima nas dovoljno ako znamo što hoćemo!“, poručio je Predsjednik.
„Europa je naš dom, ali Europa nije super država i mi Europi pripadamo onoliko koliko odlučimo pripadati, držati se pravila i biti lojalan”, rekao je i ukazao na činjenicu da u Europi nismo svi isti i da nije dobar običaj drugome dijeliti savjete o tome kako treba živjeti i što treba učiniti da mu društvo budu bolje. “Ljudi moraju biti svjesni da nismo svi isti. I kada dođem u Istru znam da su vrijednosti i očekivanja onoga što ćeš reći i čuti drukčije nego u Imotskom, Splitu ili Makarskoj. Biti prilagođen tome nije licemjerje, nego svijest o tome da se ljudi razlikuju, da običaji nisu svugdje isti i da ne postoji nekakva ‘glajhšaltung’ Europa od vrha do dna. To su bile blesave ideje nekih ljudi ranije u povijesti. Mi smo različiti – Hrvati i Irci se razlikuju, Istrijani i Dalmatinci se razlikuju, Dalmatinci i Međimurci se razlikuju i to sve u naciji od četiri milijuna ljudi. Takva razlika među Ircima ne postoji. Jer smo mi zemlja regija u mentalitetu, jeziku, narječjima, kulturnim običajima, hrani – Europa u malom“, zaključio je predsjednik Milanović.
Izvor : Ured predsjednika FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan