U nedjelju, 31. ožujka 2024. godine na blagdan Uskrsa, obilježila se 33. godišnjica akcije „Plitvice“ i pogibija prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, u hrvatskoj povijesti poznato kao “Krvavi Uskrs”.
Prigodni program započeo je polaganjem vijenaca u 11 sati ispred spomen obilježja Josipu Joviću na Plitvicama.
Svečanosti odavanja počasti poginulom PHR Josipu Joviću podno spomen obilježju na Plitvicama, položili su vijence i zapalili svijeće članovi njegove obitelji, suborci, branitelji, udruge te brojna izaslanstva. Također, svečanosti polaganja vijenca sudjelovao je i državni vrh i to ; predsjednik Republike Zoran Milanović i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid, brigadni general Ivan Raos, brigadni general Valentin Skroza, savjetnici Predsjednika Republike Marijan Mareković i Ivica Olujić te brigadni general Ivica Kranjčević, zapovjednik ATJ Lučko u toj akciji Slavko Butorac, tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova i rukovoditelj akcije Marko Lukić i Ljubo Ćesić Rojs. potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, brigadni general Ivan Turkalj ravnatelj VSOA-e, glavni ravnatelj Policije Nikolina Milina s izaslanicima, general Mladen Markač, posebni savjetnik ministra, brigadni general i ravnatelj VSOA-e Ivan Turkalj te general Josip Lucić, ličko-senjski župan Ernest Petry, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić te načelnici općina Plitvička jezera i Cista Provo Ante Kovač i Božo Ćubić.
Osmu godinu po redu, održao se biciklistički maraton od Rakitja do Plitvičkih jezera, u spomen na događaj koji mnogi, nakon slamanja pobune u Pakracu, smatraju početkom otvorene velikosrpske agresije na Hrvatsku.
Iako obraćanja državnog vrha nije bilo, predsjednik Republike Zoran Milanović prokomentirao je da na obilježavanje nije pozvan, te da to, do sada, nije bilo tako ocijenivši to “potpunom stranačkom privatizacijom nečega što je hrvatska svetinja”.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odgovorio je kako nikome iz politike nije upućen poziv: “Došli su oni koji dolaze sve ove godine i mislim da, s obzirom na atmosferu koja se stvorila, s obzirom na činjenicu da je kampanja, ovo nije dan ni događaj koji treba na bilo koji način politizirati”, kazao je Božinović.
O Josipu Joviću
Josip Jović rođen je 21. studenog 1969. u Aržanu, u obitelji Marije i Filipa Jovića. U kolovozu 1990. priključio se Jedinici za specijalne namjene MUP-a „Rakitje“ i u redarstvenoj akciji „Plitvice“, na sam blagdan Uskrsa, 31. ožujka 1991. u ranim jutarnjim satima izgubio svoj mladi život. Taj tragičan događaj s početka Domovinskog rata ostao je zabilježen duboko u sjećanju hrvatskoga naroda kao „Krvavi Uskrs 1991.“.
Josip je posmrtno promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, Spomenicom Domovinskog rata, Spomen značkom I. gardijske brigade „Tigrovi“ i Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.
Policijska škola u Zagrebu ponosno nosi njegovo ime.
O akciji Plitvice…
Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje nacionalnog parka i blokiranje državne ceste D1, koja je spajala sjever i jug zemlje. U akciji izvedenoj u dva dijela, sudjelovala je Jedinica za posebne namjene „Rakitje“ i Antiteroristička jedinica Lučko, koja je kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak policijskih snaga u nacionalni park.
U ranim jutarnjim satima, kolonu vozila hrvatske policije iz zasjede su napali pobunjenici. Sukob je trajao nekoliko sati, a otpor neprijatelja, dubok snijeg i gusta magla otežavali su proboj naših policajaca. Nažalost, pri kraju akcije poginuo je 22-godišnji Josip Jović, a devet policajaca je ranjeno.
FOTO: Ured predsjednika Republike Hvatske / Filip Glas, Robert Fajt/CROPIX
