Tri godine rata u Ukrajini: Neugašena vatra otpora

Danas se navršavaju tri godine otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu – rat koji je promijenio lice Europe i uzdrmao svijet. Umjesto brzog pada Kijeva, uslijedile su godine krvavih bitaka, gubitaka i herojske obrane.

Ukrajinci su od prvog dana stali na crtu, braneći svaki pedalj svoje zemlje – od opsade Kijeva do borbi u Harkivu, Černigovu, Mariupolju i Bahmutu. Bitke su odnijele milijun života, a milijuni ljudi bilo je prisiljeno napustiti domove. Samo u Europi evidentirano je oko 6,3 miliona ukrajinskih izbjeglica, dok je Ruskoj Federaciji izbjeglo 1,2 miliona Ukrajinaca.

Uoči treće godišnjice rata, diljem Europe ljudi su izašli na ulice, pružajući simboličnu podršku Ukrajini. Zagrebački Trg bana Jelačića bio je obasjan ukrajinskim zastavama, dok su u Bruxellesu sjedišta Europske komisije i Vijeća EU-a svijetlila plavim i žutim bojama – znakom solidarnosti.

Tri godine rata donijele su i ključne prekretnice – od ruskog povlačenja sa sjevera Ukrajine do brutalnih borbi za Bahmut i aneksije četiriju ukrajinskih regija. Istovremeno, diplomatska rješenja ostaju daleka, dok se u pozadini vode pregovori velikih sila.

Predsjednik SAD Donald Trump predložio je pregovore u kojima ne sudjeluje Ukrajina, što je izazvalo negodovanje predsjednika Zelenskog. Američki predsjednik zatražio je 50 posto ukrajinskih rijetkih minerala, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio. Dok se pokreću pregovori Ruske snage svakodnevno zauzimaju dijelove Ukrajine, a Europa je suočena sa velikim izazovima.

Čelnici Europskih zemalja pokušavaju otvoriti sa predsjednikom Trumpom mnoga pitanja, pa je tako i poljski predsjednik došao u SAD, i čekao predsjednika Trumpa punih sat i pol vremena, da bi razgovarali samo 11 minuta.

U Ukrajinu dolaze čelnici Europe i Velike Brianije, kako bi dali podršku Ukrajini u trećoj obljetnici rata.

Britanski premijer Boris Johnson stigao je u Kijev te je poručio:” Sav jezik koji čujemo o tome kako je Ukrajina odgovorna za rat, jednako dobro biste mogli reći da su plivači odgovorni za napad na morskog psa u Čeljustima.” – mnogi optužuju upravo Britanskog premijera da je odbio pregovore. Diana Panchenko na X-u je napisala: “Boris Johnson započeo je rat u Ukrajini, milijun Ukrajinaca umrlo je zbog njega, a mi smo izgubili teritorije. Sve je moglo završiti sporazumima o uvjetima Ukrajine, ali on nije dopustio da se sporazum potpiše.”

U Kijev je došla i Ursula von der Leyen, koja je također na X-u poručila: “Na treću godišnjicu brutalne ruske invazije, Europa je u Kijevu. Danas smo u Kijevu, jer je Ukrajina Europa. U ovoj borbi za opstanak, ne radi se samo o sudbini Ukrajine koja je na kocki. To je sudbina Europe.”

Što donosi budućnost? Hoće li Ukrajina i dalje pružati otpor i zadržati svoj teritorij, ili će diplomatski pritisci dovesti do kompromisa? Hoće li Europa poslati mirovne snage ili će se rat i dalje voditi nesmiljenim intenzitetom?

Jedno je sigurno – Ukrajina i dalje stoji. I dok rat traje, Ukrajinci ne odustaju od svoje borbe za slobodu.