Na današnji dan, 23. travnja, kršćanski svijet i mnoga sela Hrvatske s ponosom obilježavaju blagdan Svetog Jurja – sveca koji se uzdiže iz legende, povijesti i pučke predaje kao simbol hrabrosti, vjere i proljetne obnove. Sveti Juraj nije samo zaštitnik viteštva, nego i tihi čuvar narodnih običaja koji odzvanjaju šumom, vatrom, zelenilom i pjesmom mladih naraštaja.
Rođen oko 280. godine u Kapadociji (današnja Turska), Sveti Juraj bio je rimski vojnik i gorljivi kršćanin u vrijeme kada je vladar Dioklecijan pokrenuo brutalne progone Kristovih sljedbenika. Juraj nije pokleknuo pred prijetnjama ni mučenjima – njegovo odbijanje da se odrekne vjere u Krista donijelo mu strašan kraj, ali i besmrtnu slavu. Dana 23. travnja 303. godine, bio je pogubljen. Njegova mučenička smrt odjeknula je širom kršćanskog svijeta, a crkve su se nadmetale u časti da ponesu njegovo ime.
No, Juraj nije ostao tek povijesni mučenik. U srednjem vijeku, osobito za vrijeme Križarskih ratova, prerasta u epsku figuru – viteza na bijelom konju koji kopljem probada zmaja, simbolički porazivši zlo i tamu. Taj mitski prizor nije samo umjetnička scena, već duboko ukorijenjeni simbol kršćanske borbe protiv grijeha i duhovnog neprijatelja. U Engleskoj je 1348. godine kralj Edvard III. utemeljio Red vitezova Svetog Jurja, potvrdivši njegovu ulogu zaštitnika kraljevstva i viteštva.
Jurjevski običaji – kad vatra, zelenilo i pjesma slave svetost i proljeće
U mnogim dijelovima Hrvatske blagdan Svetog Jurja obilježava se nizom starih običaja koji u sebi nose duh zajedništva, nade i buđenja prirode. Jurjevski krijesovi – vatre koje se pale na brežuljcima i livadama – najavljuju dolazak proljeća i tjeraju tamu zime. Oko tih krijesova okuplja se selo, a plamen kao da prenosi priču o vitezu koji je savladao zmaja.
Dana 23. travnja ujedno je i pastirski dan u mnogim hrvatskim krajevima. Toga dana pastiri vode stada na ispašu, a sela ožive uz zvuk frula, pjesmu i smijeh. Djevojke se umivaju u vodi s travama i cvijećem, vjerujući da će im ta praksa donijeti ljepotu, sreću i blagoslov.
Kuće se kite svježim granama kljena i tilovine. Prema staroj priči, Sveti Juraj prolazi jutrom na zelenom konju i ostavlja blagoslov na svakoj kući koju zatekne okićenu. Djeca od ranog jutra traže njegov trag, a mladići i djevojke kreću u jurjevske ophode – obilaske sela uz pjesmu, darivanje jaja i nošenje zastava. Pobjednik ophoda nije onaj koji osvoji najviše darova, već onaj koji ponese duh zajedništva i vedrine.
I ne zaboravimo staru izreku: “Tko se na Jurevdan rano ustane, neće imati poteškoća cijele godine za rano ustajanje.” – kao da i u najjednostavnijim narodnim riječima Sveti Juraj poziva na budnost duha, hrabrost i radost svakog novog jutra.
Svetac vremena, ali i vječnosti
Sveti Juraj nije svetac zatvoren u kalendar ili fresku. On je simbol otpora u vremenu straha, čuvar čiste vjere u doba kušnji, ali i lik nade u svakodnevici naroda. Danas, kad se borimo s novim vrstama zmajeva – bilo da su to društvene podjele, gubitak vjere ili zaborav tradicije – Sveti Juraj nas poziva da budemo vitezovi svakodnevice, čuvari istine, svjetla i blagoslova.
Klapa Sveti Juraj HRM nose ime Sveca
Klapa je osnovana početkom 2001. godine s ciljem očuvanja i promicanja kulture a cappella pjevanja dalmatinske klapske pjesme, skladbi sakralnog i domoljubnog karaktera koje su kao najvrjedniji dio naše glazbene baštine. Osnovao ju je generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, mons. Josip Šantić.
U plamenu krijesa, u zelenilu oko kuće, u osmijehu djece i pjesmi ophodara – i dalje jaše Sveti Juraj.
Molitva sv. Jurju
Gospodine,
sveti mučenik Juraj
hrabro je nasljedovao Tvoju muku.
Danas veličamo Tvoju božansku snagu
koja se u njegovu mučeništvu očitovala,
i molimo da nam pritekne
u pomoć u našoj slabosti.
Po Gospodinu našem,
Isusu Kristu Sinu Tvome
koji s Tobom živi i kraljuje,
u jedinstvu Duha Svetoga
-Bog, po sve vijeke vijekova.
Amen
