Suđenje za ratne zločine nastavljeno je u Osijeku protiv Danela Elloa. Oštećenici svjedoče o torturi u logorima, dok obrana tvrdi da je riječ o zamjeni identiteta.
Pred Odjelom za predmete ratnih zločina Županijskog suda u Osijeku nastavljeno je suđenje Danelu Ellou, optuženom za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene tijekom 1991. i 1992. godine u srpskim sabirnim logorima Stajićevo i Sremska Mitrovica. Predmet koji se vodi pod poslovnim brojem K-Rz-1/2022 predstavlja rijedak procesni presedan u recentnoj hrvatskoj sudskoj praksi: za razliku od većine postupaka protiv nekadašnjih pripadnika Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih postrojbi koji se vode u odsutnosti, ovaj se proces odvija uz neposrednu nazočnost okrivljenika u sudnici. Ello se, nakon uvodnog pritvaranja u srpnju 2021. godine, u nastavku postupka brani sa slobode te se redovito odaziva na zakazana ročišta pred tročlanim sudskim vijećem kojim predsjeda sutkinja Zdenka Leko, uz sudjelovanje sudaca Marija Kovača i Davora Mitrovića.
Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, koju zastupa zamjenica županijskog državnog odvjetnika Mirjana Zubčević, podignuta je u studenome 2021. godine, dok je glavna rasprava formalno započela u lipnju 2022. godine. Kazneno-pravni progon temelji se na kršenju Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima, inkriminiranom kroz članak 122. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, propisa koji se primjenjuje kao blaži zakon za počinitelja.
Ratni raspored i teret optužbi za mučenje zarobljenika
Danel Ello, rođen 1972. godine, posjeduje dvojno državljanstvo Republike Hrvatske i Mađarske, a nakon mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja trajno se nastanio u naselju Berak nedaleko od Vukovara. Prema optužnici, u jesen 1991. godine nalazio se na odsluženju redovitog vojnog roka u JNA u vojarni u Čačku, odakle je upućen na osiguranje i obnašanje stražarske dužnosti u sabirne objekte za prihvat zarobljenih branitelja i civila.
Tužiteljstvo tereti okrivljenika da je od sredine studenoga 1991. do sredine kolovoza 1992. godine, na poljoprivrednom dobru Stajićevo kod Zrenjanina te unutar Kazneno-popravnog doma Sremska Mitrovica, samostalno i u supočiniteljstvu s drugim stražarima, sustavno zlostavljao, premlaćivao i ponižavao zatočenike. Optužnica detaljno opisuje premlaćivanja policijskim palicama, šakama i vojničkim čizmama po glavi i vitalnim dijelovima tijela zarobljenih branitelja Vukovara i okolnih mjesta, uslijed čega su mnogi pretrpjeli teška, trajna tjelesna oštećenja, dok su pojedini podlegli zadobivenim ozljedama.
Potresna svjedočanstva žrtava i prigovori obrane
Dokazni postupak obilježila su izravna i potresna svjedočanstva preživjelih logoraša. Zagrebački dragovoljac i branitelj Vukovara Boris Žuvela u sudnici je neposredno upro prstom u okrivljenika, potvrdivši punu sigurnost u njegov identitet. Žuvela je opisao izdvajanje logoraša na temelju tetovaža u Stajićevu te višesatna batinanja na obližnjoj livadi, navodeći kako je među zlostavljačima prepoznao okrivljenika kojeg pamti pod nadimkom „Rambo“.
Vukovarski branitelj Ilija Ačkar posvjedočio je o stravičnim posljedicama logorske torture, istaknuvši kako je iz zatočeništva izišao s frakturom lubanje, smrskanom čeljusti, prelomljenim kostima i bez ijednog zuba. Ačkar je sudu pojasnio da su logoraši, unatoč prisili da drže glave pognute s rukama na leđima, tijekom višemjesečnog zatočeništva u skučenim prostorijama neizbrisivo upamtili lica i glasove najbrutalnijih stražara. Identične obrasce torture opisali su i drugi saslušani svjedoci, među kojima i Ivan Poplašen.
Nasuprot iskazima oštećenika, branitelj okrivljenika, osječki odvjetnik Tomislav Filaković, strategiju obrane temelji na tvrdnji o zamjeni identiteta i procesnim manjkavostima. Obrana naglašava da se u spisima i optužnici optuženiku pripisuje nadimak „Mađar“, dok ga pojedini svjedoci u sudnici nazivaju „Rambo“. Branitelj ističe i prigovor što prije početka glavne rasprave nije provedena formalna dokazna radnja prepoznavanja in vivo ili putem foto-albuma, tvrdeći da je prepoznavanje u samoj sudnici podložno sugestiji. Također, obrana tvrdi da Ello nikada nije boravio u logoru Stajićevo, dok je u Sremskoj Mitrovici navodno proveo kraće razdoblje isključivo kao vozač sanitetskog vozila.
Pravosudna blokada iz Beograda usporava donošenje presude
Nakon uvodnih ročišta, raspravna dinamika suočila se sa znatnim zastojem uzrokovanim preprekama u mehanizmu međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima. Županijski sud u Osijeku diplomatskim je putem uputio više zamolnica Posebnom odjeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu radi saslušanja svjedoka putem međunarodne videoveze.
Regionalna pravosudna suradnja u procesuiranju ratnih zločina godinama trpi zbog formalističkih opstrukcija i izostanka političke volje srbijanskih vlasti, što se manifestiralo ignoriranjem zamolnica ili odbijanjem suradnje. Kako bi osiguralo kontinuitet suđenja i spriječilo odugovlačenje, osječko sudsko vijeće nastavilo je s periodičnim zakazivanjem ročišta i uvođenjem ranije prikupljene dokumentacije i iskaza u sudski spis.
Val ogorčenja: Poljoprivredne potpore optuženiku za ratni zločin
Uz samu raspravu u sudnici, postupak je izazvao oštru reakciju javnosti i braniteljskih udruga nakon objave podataka iz javnih registara o poslovanju poljoprivrednog obrta iz Berka, čiji je suoptuženi Danel Ello suvlasnik s Tiborom Ellom.
Službeni podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) potvrdili su da je navedeni obrt ostvario znatne proračunske potpore za izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja. U financijskoj godini 2024. obrtu je isplaćeno 92.958,62 eura, dok je u 2025. godini isplata dosegnula 100.010,67 eura, što ukupno čini iznos od 192.969,29 eura dodijeljenih javnih sredstava.
Ovi financijski pokazatelji potaknuli su oštro negodovanje udruga bivših logoraša. Istaknuti bivši zatočenici javno su otvorili pitanje moralnih i zakonskih kriterija pri raspodjeli državnih sredstava osobama protiv kojih se vode kazneni postupci za najteža kaznena djela. Iako administrativna pravila dodjele poticaja strogo slijede formalne uvjete poslovanja i ustavno načelo presumpcije nevinosti do pravomoćnosti presude, u društvenom kontekstu nastao je dubok jaz između slova zakona i osjećaja pravde.
Situacija u kojoj optuženik za ratne zločine nesmetano povlači stotine tisuća eura iz javnih izvora, dok žrtve logora desetljećima nastoje ostvariti statuse i odštetu, izvela je suborce i građane na mirna okupljanja ispred zgrade suda na osječkoj Europskoj aveniji u znak potpore svjedocima stradalnicima.
Postupak pred Županijskim sudom u Osijeku nastavlja se ocjenom dokaznih prijedloga, a ishod ovog suđenja imat će dalekosežnu važnost za utvrđivanje povijesne i kaznene odgovornosti za torture provođene u logorima na teritoriju Srbije.
Tišina pred zgradom suda: Poziv na prosvjed završio bez ijednog okupljenog
Uoči samog ročišta, društvenim mrežama proširio se glasan i emotivan apel kojim se branitelje i građane pozivalo na okupljanje ispred zgrade Županijskog suda u Osijeku. Objavu je podijelio Milenko Bilić, uputivši dramatičan poziv pod naslovom „Poziv na potporu vukovarskom logorašu Iliji Ačkaru“. U tekstu je naglasio kako Ilija Ačkar, nakon stravičnih tortura preživljenih 1991. godine u logorima, i tri desetljeća poslije čeka pravdu, pozvavši suborce i ljude dobre volje riječima: „Ne dopustimo da tu borbu vodi sam! Sutra u 8:30 pred sudom, dođimo na 10 minuta! 1991. oni su bili za nas, sutra budimo mi za njih!“
Međutim, zakazano jutro na osječkoj Europskoj aveniji donijelo je potpuni fijasko i gorko otrežnjenje. Umjesto masovnog odziva i vidljive moralne podrške čovjeku koji je u sudnici svjedočio o slomljenoj lubanji i izbijenim zubima, pred zgradom suda nije se pojavio nitko.
Apsurd i razočaranje bili su još veći s obzirom na to da se pred raspravnom dvoranom nije pojavio čak ni sam autor poziva Milenko Bilić, a izostao je i predsjednik udruge logoraša s osječkog područja. Glasni virtualni poklič tako se u stvarnosti pretvorio u mučnu tišinu napuštenog pločnika, ostavivši vukovarskog branitelja da se s teškim sjećanjima i optuženikom u sudnici još jednom suoči potpuno sam.
Foto: snimak zaslona/ Facebook
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
