Slunj, 16. studeni 2024. – Slunj je danas dostojanstveno obilježio 33. obljetnicu privremene okupacije i progonstva, prisjećajući se herojske obrane, stradanja i neuništivog duha svojih građana.
Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona kod spomen-obilježja u Gradskom parku na Trgu dr. Franje Tuđmana. Počast su odali obitelji poginulih i nestalih, predstavnici državnog vrha, Hrvatske vojske, policije, braniteljskih udruga i brojni građani.
Kolona sjećanja: koraci koji govore više od riječi
Kolona sjećanja prošla je ulicama Slunja, odajući počast kod spomen-ploče na zgradi FINA-e na Trgu Zrinskih Frankopana. U mirnoj povorci, svaki korak nosio je uspomenu na one koji su svoje živote utkali u slobodu.
Misno slavlje u Crkvi Presvetog Trojstva okupilo je Slunjane u molitvi i zajedničkom prisjećanju na tragediju, ali i na snagu zajedništva koje je Slunj podiglo iz pepela.
Tribina i izložba: Da se ne zaboravi
U Pučkom otvorenom učilištu održana je tribina pod nazivom „Da se ne zaboravi“, a uz nju i izložba fotografija koja svjedoči o razaranju grada i patnjama njegovih stanovnika. Ti okviri tuge i otpora podsjetnik su na tragediju, ali i na neuništivi duh Slunjana.
Pogled u prošlost, koraci u budućnost
Ovaj dan nije samo sjećanje, već i poruka – da sloboda ima cijenu, a Slunj je platio najskuplju. Hrabrost branitelja i žrtva nevinih ne smiju biti zaboravljeni.
“Slunj nikada neće zaboraviti svoje heroje i stradanja. Danas, s pogledom u budućnost, njegujemo uspomenu na one koji su nam omogućili slobodu.”
Nakon pada policijske postaje u Plitvičkim jezerima, spaljenog sela Vaganac, Drežnika, Rakovice, Selišta, Saborskog, nade za obranom polako su umirale, Slunj se nalazio u obruču, prisjetili su se ratni zapovjednik PP Slunj Ivan Panić i ratni zapovjednik 58. bataljuna Slunj Vladimir Katić te drugi zapovjednici i ratnici unutar postrojbi koji su djelovale u obrani Slunja 1991.
Na današnji dan prije 33 godine, srpska vojska prodrla je u grad Slunj, započevši jedno od najtežih razdoblja za stanovnike ovog kraja. Grad, opkoljen s više strana i napadnut teškim topništvom, pao je pod naletom pješačko-oklopnih snaga. Obrana, iscrpljena višemjesečnim borbama, pod maglom i kišom krenula je u proboj prema Bosni i Hercegovini, ostavljajući razoreni grad iza sebe.
Cijena slobode
Slunjski kraj podnio je veliku žrtvu – ubijeno je 297 osoba, od čega 175 civila. Slična sudbina zadesila je i Saborsko, gdje je stradalo 52 ljudi, uključujući i civile koji su brutalno smaknuti jer nisu napustili svoje domove. Progonstva, logori i nezamisliva patnja obilježili su sudbine tisuća.
Heroji koji nisu posustali
Branitelji Slunja, Cetingrada i Saborskog pružali su otpor agresoru do posljednjih trenutaka, unatoč odsječenosti i manjku logističke potpore. Njihova odlučnost usporila je agresiju i spriječila presijecanje kontinentalne Hrvatske, pridonoseći stabilizaciji bojišnica kod Karlovca i Ogulina.
.
