0%
Petak, 30 listopada, 2026
Slučaj Gospić

Slučaj Gospić na Odboru za nacionalnu sigurnost: Vladajući zaustavili nadzor nad SOA-om, žestok sukob oporbe i zahtjev za ostavkom Ranka Ostojića

Nove obavijesti Politika Vijesti
Objavio: Dražen Jurmanović | 30/10/2026

Slučaj Gospić izazvao je žestok sukob na saborskom Odboru. Vladajuća većina odbila je nadzor nad SOA-om oko 30.000 tona opasnog otpada u Lici.

Slučaj Gospić i nezakonito odlaganje više od 30 tisuća tona opasnog industrijskog otpada izazvali su danas žestok politički sukob na 38. sjednici saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Glasovima vladajuće većine obustavljeno je daljnje pozivanje predstavnika Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) pred Odbor, dok su oporbeni prijedlozi o provođenju neposrednog nadzora i novom saslušanju odbijeni.

Rasprava u dvorani Katarine Zrinski, sazvana radi usvajanja zaključaka s prethodne zatvorene sjednice održane 1. listopada, otvorila je tri ozbiljna politička i pravna fronta: pitanje kaznene odgovornosti za odavanje tajnih podataka, međusobne optužbe oporbenih stranaka za kadrovsku spregu u obavještajnom sustavu te ulogu Hrvatskog sabora u nadzoru institucija dok traje kaznena istraga.

Tri suprotstavljena prijedloga zaključaka

Članovi Odbora glasovali su o tri prijedloga zaključaka povodom informacija nadležnih tijela o ekološkom kriminalu u krugu bivše tvornice PPK Velebit u Gospiću:

  • Prijedlog vladajuće većine (HDZ) – USVOJEN: Potpredsjednica Odbora Branka Juričev-Martinčev iznijela je zaključak kojim se odlučno osuđuju nezakonite radnje u Gospiću i daje puna potpora pravosudnim tijelima u utvrđivanju kaznene odgovornosti. Međutim, uz obrazloženje da je istraga prema Zakonu o kaznenom postupku (ZKP) nejavna te da bi daljnje saborske aktivnosti mogle ometati rad istražitelja, obustavljeno je ponovno pozivanje predstavnika SOA-e te je odbijeno uključivanje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) u stručni nadzor. Dodatni argument vladajućih bila je činjenica da je nakon zatvorene sjednice 1. listopada došlo do curenja klasificiranih podataka u javnost.
  • Prijedlog predsjednika Odbora Ranka Ostojića (SDP) i Možemo! – ODBIJEN: Ostojić i Sandra Benčić zatražili su provođenje neposrednog parlamentarnog nadzora nad SOA-om, nalaganje stručnog nadzora UVNS-u radi provjere zakonitosti rada agencije te dostavu cjelovitih izvješća Državnog inspektorata (DIRH), DORH-a, Carinske uprave i SOA-e o svim informacijama i postupanjima vezanim uz opasni otpad u razdoblju od 2016. do 2026. godine.
  • Prijedlog Kluba zastupnika Mosta – ODBIJEN: Nikola Grmoja i Zvonimir Troskot zatražili su sazivanje nove tematske sjednice uz obveznu nazočnost vodstva SOA-e kako bi čelnici agencije izravno u Saboru odgovarali na pitanja zastupnika, uključujući i pitanje vode li se izvidi protiv osoba unutar same službe.

Deur zatražio ostavku Ostojića zbog iznošenja podataka sa zatvorene sjednice

Najizravniji institucionalni udar dogodio se na relaciji između HDZ-ovih zastupnika i predsjednika Odbora Ranka Ostojića. Zastupnik HDZ-a Ante Deur oštro je kritizirao Ostojićev način vođenja sjednice, poručivši mu da Odbor „nije Centralni komitet”, te ga izravno prozvao zbog iznošenja informacija sa zatvorene sjednice 1. listopada.

„Sofisticirane podatke dali ste u javnost, ne uvažavajući ni ovaj Odbor ni ono što je Odbor zahtijevao. Osobno smatram da biste kao predsjednik Odbora trebali sami ponuditi ostavku”, poručio je Deur.

Pozadina sukoba leži u činjenici da su zastupnici na zatvorenoj sjednici 1. listopada potpisali izjavu o čuvanju tajnosti podataka prije uvida u klasificirano pisano izvješće SOA-e. Ostojić je nakon te sjednice medijima izjavio kako je SOA još 2022. i 2023. godine imala izvor s informacijama o događajima s otpadom u Gospiću te da je podatke proslijedila policiji, USKOK-u i Državnom inspektoratu. Time se u dijelu javnosti i među vladajućima otvorilo pitanje potencijalne povrede Zakona o tajnosti podataka i članka 347. Kaznenog zakona.

Ostojić je na današnjoj sjednici odlučno odbacio sve optužbe, naglasio da ne namjerava podnijeti ostavku te pozvao Deura da ga službeno prijavi:

„Prema zakonu, dužni ste me prijaviti ako smatrate da sam počinio kazneno djelo. U protivnom ćete vi biti odgovorni ako to ne učinite. Nadam se da ćete moći navesti koji je to klasificirani podatak iznesen u javnost”, uzvratio je Ostojić.

Žestok obračun unutar oporbe: Most protiv Možemo! i SDP-a

Uz sukob s vladajućima, sjednicu je obilježio i oštar verbalni okršaj unutar same oporbe. Zvonimir Troskot (Most) prozvao je Ostojića kao odgovornog što predstavnici SOA-e danas nisu u Saboru, dok je Sandra Benčić (Možemo!) pojašnjavala kako neposredni nadzor nad agencijom daje zastupnicima znatno dublji uvid u dokumentaciju od samog saslušanja na sjednici, istaknuvši da jedno ne isključuje drugo.

Predsjednik Mosta Nikola Grmoja potom je optužio Benčić da ne dopušta dolazak SOA-e pred Odbor te ustvrdio kako na djelu vidi „veliku koaliciju HDZ-a, SDP-a i Možemo!” koja zajedno s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem štiti SOA-u jer u njoj svi imaju svoje kadrove.

„Ako ste zajedno u SOA-i, onda ste zajedno i u kriminalu. Nagurali ste svoj kadar u SOA-u, a kako rade posao, pokazuje to što se godinama trovala Lika”, izjavio je Grmoja.

Benčić je na te optužbe burno reagirala, optuživši Grmoju za laž i namjerno izvrtanje njezinih riječi izgovorenih minutu ranije:

„Trebamo podržati to da se ide u neposredni nadzor, kao što trebamo podržati i to da SOA dođe i odgovara prije ili poslije, da jedno ne isključuje drugo. Ne dignete li ruku za neposredni parlamentarni i stručni nadzor SOA-e, onda ste dignuli ruku da otpadna mafija nastavi raditi ono što je radila prethodnih deset godina”, poručila je Benčić, dok je Ostojić odluku HDZ-a nazvao „pokušajem da se sve zakopa”.

S druge strane, na konferenciji za medije Kluba HDZ-a, Ante Sanader ponovio je kako Odbor nije istražno tijelo koje smije remetiti DORH-ov kazneni postupak, prozvavši istodobno SDP i Možemo! zbog neriješenog pitanja odlagališta Jakuševec i divljih deponija u Zagrebu.

Kako je 1700 kamiona otpada prošlo bez kontrole?

U središtu „slučaja Gospić” nalazi se nezakoniti uvoz i odlaganje više od 30 tisuća tona opasnog otpada – što odgovara volumenu od čak 1700 kamiona – na lokaciji Bilajska 50 u krugu bivšeg PPK Velebita.

Nakon zatvorene sjednice 1. listopada na vidjelo su izašle duboke institucionalne kontradikcije:

  • Dok se u izvješću SOA-e navodilo da je agencija još 2022. i 2023. proslijedila saznanja nadležnim tijelima, Ured predsjednika RH, Vlada RH, predsjednik Sabora, DORH i MUP javno su demantirali da su od SOA-e dobili takve informacije.
  • Kriminalistička policija pokrenula je istragu 2023. i proslijedila je USKOK-u, dok je Državni inspektorat (DIRH) istragu pokrenuo tek 2024. na temelju prijava građana, pri čemu su čelnici Carinske uprave i DIRH-a odgovornost za nadzor uvoza prebacivali s jedne institucije na drugu.
  • Oporba je upozorila i na činjenicu da tijekom cijele 2025. godine po nalogu DORH-a nije pokrenuta sanacija terena iako je analiza otpada bila gotova za mjesec dana, dok je Troskot upozorio kako je sustav i dalje nezaštićen i „spreman za novih 1700 kamiona”.

Stanje na terenu: Uklonjene vreće, HZJZ potvrdio da nema prodora u duboke vode

Paralelno s političkim prijeporima u Saboru, danas su objavljeni i novi operativni podaci s terena u Gospiću. Saborski zastupnik HDZ-a Krunoslav Katičić izvijestio je da Vlada RH u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi sanaciju prema planu – otpad je privremeno prekriven, a vreće oko prostora bivšeg PPK Velebita u potpunosti su uklonjene.

Istodobno, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je danas, 30. listopada 2026., rezultate ponovljenih laboratorijskih analiza vode iz četiri duboka zdenca na području Gospića. Nalazi su pokazali da nema znakova prodora onečišćenja s odlagališta u duboke podzemne vode te da opasni PFAS spojevi nisu utvrđeni u mjerljivim koncentracijama.

Izvori podataka: Hrvatski sabor, HRT Vijesti, Jutarnji list, Index.hr, Direktno.hr