Na HRT-ovoj TV emisiji “Peti dan”, koja se održala u petak, 17. svibnja, s temom “Jasenovac i nebinarnost”,u kojoj su sudjelovali komentatori; Marijana Bijelić, Lana Bobić Matija Štahan i Petar Mitrikeski. Urednica i voditeljica emisije bila je Gabrijela Perišić.
U kontekstu drugog svjetskog rata i Jasenovca, postoji složena povijesna stvarnost koja se često gubi u mitološkim patologijama. S jedne strane, postoji percepcija da su Hrvati bili krivi za sve, dok s druge strane, postoji percepcija da su Hrvati bili potpuno nevine žrtve.
Matija Štahan prvi je imao riječ te je svojim radom objasnio trenutno stanje oko Jasenovca;
Istina je, međutim, da su Hrvati u isto vrijeme bili i žrtve i zločinci. Jasenovac, mjesto mnogobrojnih zločina i pokolja, bio je, kako je napisao Alojzije Stepinac, “najveća ljaga nezavisne države Hrvatske”. Međutim, Jasenovac je istodobno bio i instrument za optuživanje Hrvatske kao genocidne države.
Povijest Jasenovca i dalje je sporna, a broj žrtava često je predmet mitoloških tumačenja. Postoje brojna statistička istraživanja koja pokazuju da i sadašnja službena brojka u Hrvatskoj od 83 ili 84.000 žrtava pati od mnogih nedostataka.
Da bi se došlo do povijesne istine i kraja nekih stigmatizacija, potrebno je daljnje istraživanje. Bez obzira na broj žrtava, zločin protiv čovječnosti je neosporen. Jasenovac je, u konačnici, mračan dio hrvatske povijesti, ali je istodobno i velika laž koja se koristi protiv Hrvata. Povijesna riječ o Jasenovcu još nije iznesena do kraja, a tek predstoje prava istraživanja.
Voditeljica Gabrijela ističe da je Njemačka dobar primjer suočavanja s prošlošću, a Hrvatska također ima Jasenovac kao memorijalni muzej i transparentno spomen područje. Postoje jasni podaci o broju žrtava, no netko pokušava unijeti mitske podatke u rezoluciju.
Marijana Bijelić je izjavila da su Hrvati kolektivno krivi, ali isto tako ukazuje na malignost ideologije mitologije jer tvrdi da Srbi ne mogu biti krivi zato što su oni narod žrtve. Ova generalizacija gura sve na područje kolektivne krivnje, a ne dopušta razumno razmatranje politika i aktera koji su vodili do zločina.
Važno je napomenuti da nisu svi Srbi u Srbiji, kao narod, napravili genocid u Srebrenici. Općenito, generaliziranje o genocidu na etničkoj osnovi je sumanuto.
U kontekstu Drugog svjetskog rata i Srebrenice, treba razumjeti da su genocidne operacije i u Drugom svjetskom ratu i u Srebrenici vođene u tajnosti, bez obzira na javno postojanje rasnih zakona i organizirano ubijanje u logorima. Jasenovački pravednici, obični ljudi i seljaci, nisu bili ni na jednoj strani, već su skrivali ljude koji su bježali iz logora. Njihova humanost i hrabrost su vrijedni divljenja.
Relativizacija zločina ili preuveličavanje istih nas uvlači u posthok sudjelovanje u zločinu. Važno je razumjeti da nasledna krivnja ne postoji. Poštujem one koji su se uspjeli izvući iz zločinačke ideologije.
Želim Srbiji napredak, jer to je dobro za nas. Hrvatska službena politika bi trebala biti čista prema sebi i ne dopustiti relativizaciju zločina, kazala je Marijana.
U emisiji nakon Marijane, uključio se i Petar Mitrikeski koji je iznio zanimljive informacije o Jasenovcu i brojkama žrtava. Evo ključnih točaka:
Petar je istaknuo da je mitologija oko Jasenovca kontroverzna. Jasno je da nećemo ići u tu mitologiju, ali važno je pretpostaviti da netko financira takve priče s jasnim političkim ciljevima. Postoji institut Jasenovac Research Institute u Brooklynu, New York, koji barata brojkom od oko 650.000 likvidiranih ljudi u Jasenovcu. Iako nemaju konkretnih dokaza o financiranju, ova brojka je ozbiljna Postoji niz procjena broja žrtava u Jasenovcu. Od najmanje brojke (1.654) do najveće (1.110.929), istraživači se suočavaju s različitim podacima.
Istraživači Banić i Elezović: Kompjuterski stručnjaci Banić i Elezović osporavaju službene podatke o žrtvama Jasenovca. Važno je uzeti u obzir njihov rad.
Bez obzira na političke kontroverze, znanost može pružiti objektivne podatke. Važno je da se istraživači i političari oslanjaju na znanstvene metode kako bi se izbjegle ideološke manipulacije.
Ovo pitanje je važno za društvo i povijest. Kritičko razmatranje i znanstveni pristup su ključni za razumijevanje događaja i žrtava.
Lana Bobič je istaknula važnost interpretacije povijesti na temelju novih spoznaja dobivenih istraživanjima. Osvrnula se na ideološki politički revizionizam koji se pojavljuje u društvu na različite načine.
Marijana naglašava da je važno koristiti znanstveni pristup pri interpretaciji povijesti. To znači da trebamo uzeti u obzir sve dostupne podatke i metodologije istraživanja. Postoje međunarodni timovi koji se bave temom Jasenovca. Ovi timovi uključuju povjesničare, demografe i stručnjake za statistiku. Njihov cilj je razumjeti povijest bez ideoloških pristranosti.
Marijana ističe da brojke nisu samo brojevi. Svaka žrtva ima svoje ime, prezime i životnu priču. Ljudi su osobe, a ne statistički podaci. Licitiranje brojevima je nehumano i sramotno.
Marijana podsjeća da je granica najbrutalnijeg zla pređena u Jasenovcu. Umjesto da se fokusiramo na brojke, trebamo se sjetiti žrtava i njihovih sudbina.
Važno je razumjeti da nema kolektivne krivnje. Narodi nisu zločinci, već pojedinci koji su činili ili nisu činili zločine. Trebamo se suosjećati s ljudima, a ne koristiti njihove sudbine u političkim obračunima.
Ova tema naglašava važnost humanog pristupa povijesti i poštovanje žrtava. Bez obzira na političke agende, trebamo se sjećati ljudi i njihovih priča. Spomen područje Jasenovac treba biti mjesto gdje se akcent stavlja na žrtve, a ne na brojke.
Izvor: HRT/ Peti dan Foto: Snimak zaslona
