Na današnji dan, 2. travnja 1902. godine, rođen je Bećir Duraković u mjestu Lastva, blizu Trebinja u jugoistočnoj Hercegovini. Njegovo ime upisano je u povijest kao simbol hrabrosti i neustrašivosti, a njegov život svjedoči o predanosti vojničkoj časti i domovini. Bio je časnik Hrvatskih oružanih snaga u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj te se smatra prvom žrtvom Blajburškog masakra čije je ime i prezime ostalo zabilježeno.
Bećir Duraković bio je profesionalni vojnik i časnik s činom satnika. Prije uspostave Nezavisne Države Hrvatske služio je u vojsci Kraljevine SHS, a njegov vojnički put vodio ga je kroz mnoge utvrde hrvatske vojske. Tijekom službe u Stocu upoznao je svoju buduću suprugu Remzu Festić, s kojom je zasnovao obitelj i dobio troje djece: Senadina, Asafa i Zijada. Sudbina ga je dalje vodila kroz vojne dužnosti u Prijedoru, gdje mu se rodio najmlađi sin, te konačno u Zagreb.
No, najtragičniji trenutak njegova života dogodio se u svibnju 1945. godine, kada se s većinom hrvatske vojske i brojnim civilima našao zarobljen na Bleiburškom polju. Odbio je predaju partizanima i engleskoj vojsci te je odlučio pokušati proboj u tenku, svjestan da je smrt neizbježna. Poginuo je od engleske granate dok se nalazio u gorućem tenku, čime je postao prva zabilježena žrtva Blajburškog masakra.
Sin Asaf Duraković (Stolac, Bosna i Hercegovina, 16. svibnja 1940.), je bio liječnik medicine (specijalist radiologije i nuklearne medicine), doktor veterinarske medicine, doktor znanosti, profesor medicine, hrvatski pjesnik, derviš halvetijevskog reda, šeih sufi esejist i publicist rodom iz Hercegovine. Odbranio je tri doktorata na području ljudske medicine, veterinarskih znanosti, biofizike, prirodnih znanosti i matematike obranjenih na Sveučilištu u Zagrebu i na McMaster Universityju u Kanadi
Njegov najmlađi sin, Zijad Duraković, rođen u Prijedoru 1943. godine, postao je ugledni liječnik i znanstvenik. Po struci je internist, kardiolog, nefrolog i stručnjak za intenzivnu medicinu. Objavio je blizu 950 znanstvenih i stručnih radova, među kojima i deset udžbenika iz interne medicine. Kao redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dao je ogroman doprinos medicinskoj znanosti, a njegovi radovi iz područja medicinske antropologije i epidemiologije prepoznati su na međunarodnoj razini.
Zijad Duraković bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, The American College of Physicians te brojnih drugih stručnih udruga. Također je aktivan i na književnom polju, objavivši više od 200 pjesama u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je član Društva hrvatskih književnika i The International Society of Poets. Godine 1991. bio je dio hrvatskog državnog vrha u posjetu Papi Ivanu Pavlu II u Vatikanu.
Sjećanje na Bećira Durakovića i njegovu žrtvu ne smije izblijedjeti. Njegova hrabrost i odlučnost ostaju trajna inspiracija svim naraštajima koji njeguju istinu i slobodu. Neka njegova priča živi kroz povijest i sjećanje hrvatskog naroda.
