Nacionalni dan upozorava na crne brojke. Saznajte kako povećati sigurnost u prometu, koja su pravila za romobile i kako izbjeći najteže prekršaje.
Danas, 21. listopada na području Policijske uprave osječko-baranjske provedene su aktivnostima kojima se obilježio 7. Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa.
Preventivne aktivnosti provedene su s ciljem informiranja javnosti i građana o stanju sigurnosti i potrebi strogog poštivanja svih prometnih propisa, s naglaskom na sigurnost vozača bicikala i osobnih prijevoznih sredstava odnosno električnih romobila.
Vlada Republike Hrvatske donijela je 29. srpnja 2021. godine šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021. – 2030. godine. Plan je usklađen sa svjetskim i europskim smjernicama, a temelji se na iskustvima prethodnih programa i primjerima dobre prakse.
Glavni cilj Plana je do 2030. godine smanjiti broj poginulih osoba u prometnim nesrećama i broj teških prometnih nesreća za 50 %. Za provedbu mjera zadužena je radna skupina koju imenuje nadležni ministar, a uspješnost Plana ovisi o suradnji svih odgovornih sudionika i učinkovitoj provedbi predviđenih aktivnosti.
Prema podacima iz baze CARE (Community database on Accidents on the Roads in Europe) te preliminarnim izvješćima Europske komisije, Republika Hrvatska kontinuirano zauzima mjesta pri samom dnu ljestvice sigurnosti u Europskoj uniji. Dok europski prosjek iznosi oko 43 do 45 poginulih na milijun stanovnika, Hrvatska je recentnih godina bilježila zabrinjavajuće stope između 62 i 67 poginulih na milijun stanovnika. Jedine države koje su imale lošije pokazatelje unutar Europske unije su Rumunjska sa 77 i Bugarska sa 74 poginule osobe na milijun stanovnika, dok su najsigurnije zemlje, poput Norveške i Švedske, bilježile tek 16, odnosno 20 poginulih na milijun stanovnika.
Bilten o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova navodi kako se na hrvatskim cestama posljednjih deset godina prosječno dogodilo 32 780 prometnih nesreća. Godišnje je u prometu prosječno stradalo 13 711 osoba. Od tog broja 77,4 % prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama. Teške tjelesne ozljede zadobilo je 20,6 % osoba, dok je smrtno stradalo 2,1 % osoba godišnje, što je prosječno godišnje 283 osobe.
Prometne nesreće u Hrvatskoj predstavljaju značajan javnozdravstveni problem te su jedan od vodećih uzroka ozljeđivanja i smrtnosti, posebno među djecom i mladima.
Poštivanje prometnih propisa, prilagodba brzine uvjetima na cesti, korištenje sigurnosnog pojasa te izbjegavanje ometajućih čimbenika tijekom vožnje među najvažnijim su mjerama zaštite.
Tim povodom na području cijele Policijske uprave osječko-baranjske provodi se preventivni programi vezani uz sigurnost cestovnog prometa. Na glavnom osječkom Trgu dr. Ante Starčevića od 10 do 13 sati obilježili su Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa prigodnim info-punktovima i druženjem s građanima. Policijski službenici dijelili su edukativno-informativne materijale o sigurnijem sudjelovanju u prometu te savjetovati građane o važnosti poštivanja prometnih pravila i odgovornog sudjelovanja u prometu.
Naglasak ovogodišnjeg Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa je na isticanju prekršaja koji dovode do najtežih stradavanja, poznatih kao “četiri glavne ubojice u prometu”: brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i distrakcija (korištenje mobitela). Cilj je kampanje upoznati javnost s ponašanjima koja dovode do najtežih posljedica te ukazati na važnost odgovornog, defenzivnog i humanog ponašanja radi sprječavanja prometnih nesreća.
Romeo Molnar iz Službe prometne policije PU osječko-baranjske tom je prilikom podsjetio na ključne uzroke nesreća: “Hrvatski sabor je 2019. godine donio odluku da se 21. listopada obilježava Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa. Najveće negativnosti očituju se u prekršajima koji uzrokuju najviše stradavanja. Na prvom je mjestu vožnja pod utjecajem alkohola, droga i lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme upravljanja vozilom. Zatim slijede nepropisna i neprilagođena brzina uvjetima na cesti, nekorištenje sigurnosnog pojasa kao najbitnijeg pasivnog elementa sigurnosti te najveća distrakcija kod današnjih vozača – nepropisna uporaba mobitela.”
Osvrnuvši se na sve veći broj romobila na ulicama, Molnar je istaknuo: “U proteklih godinu dana na području naše policijske uprave romobili su se istaknuli kao gorući problem, pogotovo u urbanim središtima. Želim naglasiti da policija nije protiv romobila, pod uvjetom da se radi o onima koji po svojim tehničkim karakteristikama spadaju u osobna prijevozna sredstva. To su vozila s elektromotorom snage do 0,6 kW koja ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h. Problem nastaje kada se zloupotrebljavaju, odnosno kada se voze romobili koji premašuju te zakonske karakteristike ili su naknadno prepravljeni.”
Unatoč izazovima, statistika PU osječko-baranjske bilježi pozitivne pomake: “Možemo biti izrazito zadovoljni jer je najgora, takozvana ‘crna’ statistika prometnih nesreća s poginulim osobama prepolovljena. Prošle godine do ovog datuma imali smo 14 poginulih osoba, a sada ih imamo sedam. Svi su parametri u padu i nadamo se da će se takav trend zadržati do kraja godine.” Nadzor prometa nastavit će se provoditi i uz pomoć dronova, kojih se trenutačno u akcijama koristi četiri, a današnji program obuhvaća i podjelu nagrada za uzorne vozače, kao i edukaciju putem postavljenih jumbo plakata na deset lokacija u županiji, usmjerenih na sigurnu vožnju romobila.
Eleonora Matić, policijska službenica za poslove prevencije Ureda načelnika PU osječko-baranjske, dodatno je upozorila na pravila kojih se moraju pridržavati vozači bicikala i osobnih prijevoznih sredstava: “Najčešća greška biciklista, ali i vozača romobila, i dalje je vožnja preko pješačkog prijelaza, što je strogo zabranjeno. Važno je naglasiti da u uvjetima smanjene vidljivosti i noću vozači na sebi moraju imati reflektirajući prsluk, odjeću žarkih boja ili odjeću s reflektirajućim trakama, uz obavezno upaljena svjetla na vozilu. Također, biciklisti često zaboravljaju davati znakove rukama, na što su obvezni tijekom vožnje.”
Poseban apel upućen je korisnicima romobila i roditeljima mlađe djece: “Vožnja osobnih prijevoznih sredstava dozvoljena je samo osobama starijim od 14 godina, a tijekom vožnje obavezno je nošenje zaštitne kacige. Moraju se kretati biciklističkim stazama ili trakama, a ako ih nema, pješačkom stazom i to isključivo brzinom čovječjeg hoda. Vožnja romobila po cesti je zabranjena. Roditelje pak podsjećam da se djeca s pomoćnim pješačkim sredstvima – poput rola, koturaljki, dječjih romobila i skejtova – ne smiju kretati ni po cesti ni po biciklističkim stazama, nego isključivo pješačkom stazom zajedno s pješacima. Na sve prisutnijim pješačko-biciklističkim stazama, gdje se istom površinom kreću i pješaci i biciklisti, vožnja je dozvoljena, ali samo ako se prilagodi i smanji na brzinu čovječjeg hoda”, zaključila je Matić.
