Rusija se priprema službeno povući iz Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (Ugovor o CFE-u), prema naredbi predsjednika Vladimira Putina, koju je Kremlj objavio u srijedu.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin imenovao je zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova za svog predstavnika da zastupa Putina tijekom parlamentarnog postupka o otkazivanju ugovora, čiji je cilj bio regulirati broj snaga raspoređenih od strane zemalja.
Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE) potpisali su 19. studenoga 1990. u Parizu opunomoćeni predstavnici 22 zemlje podijeljeni u dvije skupine:
- tadašnjih 16 članica NATO-a: Sjedinjene Države, Kanada, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, i Belgija.
- tadašnjih šest Varšavskih ugovora kaže: Bugarska, Čehoslovačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, i Sovjetski Savez
.
Ugovor je kompleksan instrument koji je doveo do vojnog balansa snaga dvaju tadašnjih blokova kroz ograničenja u naoružanju i vojnoj opremi na području primjene od Urala do Atlantika. Njegova je velika vrijednost uspostavljeni verifikacijski režim i inspekcije koje su popravile povjerenje između nekada suprotstavljenih ideoloških i vojnih strana. U Beču je uspostavljena zajednička konzultativna skupina koja se brinula o provedbi ugovora.
Ugovor o adaptaciji temeljnog Ugovora je potpisan 1999. U Istambulu. Trebao je originalni CFE dovesti u vezu s novim realnostima (ulaskom u NATO nekadašnjih članica Varšavskog ugovora) kao i otvoriti Sporazum novim članicama, no kako su pravno obvezujuće obveze iz Sporazuma povezane s nekim političkim obvezama (tzv. Istambulske obveze) koje je Rusija poslije odbijala provesti (povlačenje trupa iz Moldove/Transnjistrije i Gruzije), ovaj izmijenjen ugovor nije nikada stupio na snagu.
Zajedno su se sudionici sporazuma složili da nijedna strana ne može imati više od:
- 20 000 tenkova;
- 20 000 topničkih komada;
- 30.000 oklopnih borbenih vozila (ACV);
- 6.800 borbenih zrakoplova; i
- 2.000 napadačkih helikoptera.
Za Rusku Federaciju kvota je bila 6.350 tenkova, 11.280 oklopnih vozila, 6.315 topničkih sustava, 3.416 zrakoplova i 855 helikoptera. Međutim, mnoge zemlje koje su se počele priključiti NATO-u nisu ratificirale sporazum.
Sjedinjene Države planirale su stvoriti baze u Rumunjskoj i Bugarskoj, što je, prema Rusiji, predstavljalo kršenje ugovora. NATO-ovi dužnosnici osporili su to i izjavili da američke baze nisu zamišljene kao stalne i stoga se ne mogu smatrati kršenjem. Međutim, tada je objavljeno da su sporazumi potpisani s Rumunjskom i Bugarskom 2006. godine to izričito dopuštali trajnu bazu pod izravnom američkom kontrolom i Washington Times također je dobio potvrdu visokog američkog dužnosnika da su objekti zamišljeni kao trajni.
Nakon početka ruske potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Putin je pozvao obrambene tvrtke svoje zemlje da masovno povećaju proizvodnju.
Početkom godine Rusija je također suspendirala sporazum o kontroli nuklearnog oružja Novi Start, koji je još uvijek vrijedio kao posljednji veliki sporazum o razoružanju između Rusije i SAD-a.
(FOTOGRAFIJA: GLOBAL LOOK PRESS)
