Zagreb, 04. siječanj 2025. – Hrvatska je 2024. godinu zaokružila kao još jednu rekordnu godinu za turizam, potvrđujući svoj status nezaobilazne destinacije na svjetskoj turističkoj karti. Prema podacima sustava eVisitor, zabilježeno je više od 21,3 milijuna dolazaka i 108,7 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 4% u dolascima i 1% u noćenjima u usporedbi s 2023. godinom, objavilo je ministarstvo turizma i sporta.
Najveći dio noćenja ostvareno je na Jadranu s 103,3 milijuna noćenja, dok je kontinentalna Hrvatska zabilježila 2,7 milijuna noćenja, uz rast od 5%. Zagreb, s jednakim brojem noćenja, bilježi rast od 6%. Ministar turizma i sporta, Tonči Glavina, naglasio je kako je najveći rast ostvaren u predsezoni i posezoni: „Predsezona je zabilježila 11% više dolazaka i 12,5% više noćenja, dok je posezona donijela 10,3% više dolazaka i 9,7% više noćenja, što potvrđuje da Hrvatska postaje destinacija cjelogodišnjeg turizma.“
Top destinacije i županije
Među županijama prednjači Istra s 30 milijuna noćenja, a slijede Splitsko-dalmatinska županija (20,7 milijuna) i Kvarner (18,2 milijuna). Gledano prema gradovima, Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč i Umag vode na ljestvici najposjećenijih destinacija.
Božićni blagdani kao kruna godine
Prosinački rezultati također su bili impresivni, s preko 416 tisuća dolazaka i 992 tisuće noćenja, što predstavlja rast od 4%. Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, od 24. prosinca do 1. siječnja, zabilježeno je 169 tisuća dolazaka i 467 tisuća noćenja, uz rast od 8% u dolascima i 2% u noćenjima. Najtraženiji smještaj bili su hoteli (251 tisuća noćenja) i objekti u domaćinstvu (108 tisuća noćenja).
Financijski uspjesi i rekordi
Hrvatski turizam zabilježio je i sjajne financijske rezultate. Prema podacima HNB-a, prihodi stranih turista u prvih devet mjeseci iznosili su 13,19 milijardi eura, što je 224 milijuna eura više nego 2023. godine. Dodatno, u turističkim djelatnostima fiskalizirano je rekordan iznos od 7,3 milijarde eura, što je porast od 11,5%.
Prometni rekordi na cestama, moru i zraku
Rekordna godina zabilježena je i u prometu. Na autocestama je prometovalo preko 76,5 milijuna vozila, uz naplaćenu cestarinu od gotovo 497 milijuna eura. Jadrolinija je prevezla 12,6 milijuna putnika i 3,7 milijuna vozila, dok su zračne luke bilježile rast prometa, pri čemu je ZL Franjo Tuđman prvi put dočekala više od 4 milijuna putnika.
Pogled prema budućnosti
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić naglasio je kako industrija putovanja u 2025. donosi nove izazove: „Cjenovna konkurentnost, sigurnost i održivost turizma bit će ključni faktori. Poseban naglasak bit će na pred i posezoni te razvoju kontinentalnog turizma.“
Hrvatska, sa svojom izvanrednom ponudom i strateškim ulaganjima, nastavlja potvrđivati status turističkog lidera, istovremeno razvijajući održive modele turizma koji će pridonijeti dodatnom rastu i uspjesima u godinama koje dolaze.
