Probacijska služba u 2025. bilježi 88 posto uspješnosti. Pročitajte sve o radu za opće dobro, novim mjerama i primjeni virtualne stvarnosti.
Predstavljanjem službenog godišnjeg izvješća u Hrvatskom saboru, Ministarstvo pravosuđa dalo je detaljan uvid u rad probacijskog sustava tijekom 2025. godine. Riječ je o sektoru koji iz godine u godinu preuzima sve važniju ulogu u rasterećenju prenapregnutih zatvora, istodobno pružajući počiniteljima lakših kaznenih djela priliku za istinsku resocijalizaciju kroz rad i stručni nadzor. Državna tajnica Vedrana Šimundža Nikolić naglasila je u svojem obraćanju zastupnicima kako probacijski poslovi predstavljaju djelatnost od posebnog strateškog interesa za Republiku Hrvatsku jer izravno povezuju sigurnost građana s rehabilitacijom osuđenika.
Prema zakonskim odredbama, Vlada jednom godišnje polaže račune parlamentu o funkcioniranju ove specifične grane izvršenja sankcija. Podaci za 2025. godinu potvrđuju stabilan, metodičan i profesionalan rast sustava koji je od svog punog ustrojavanja 2011. godine izrastao u nezaobilazan stup domaćeg pravosuđa. Kroz mrežu od 15 regionalnih ureda, probacijski službenici svakodnevno balansiraju između strogog nadzora izrečenih sudskih mjera i pružanja psihosocijalne podrške osobama koje kaznu izvršavaju na kontroliranoj slobodi.
Impresivne brojke: Više od 6.600 predmeta u jednoj godini
Tijekom protekle godine probacijska služba imala je u radu ukupno 6.630 predmeta. S obzirom na to da se pojedine osobe javljaju u više različitih postupaka ili im je izrečeno nekoliko paralelnih obveza i mjera, podaci pokazuju da je kroz tretman i nadzor prošlo približno 4.000 različitih građana. U istom dvanaestomjesečnom razdoblju zaprimljeno je 3.098 potpuno novih predmeta, dok je uspješno zaključen i dovršen rad na njih 2.976.
Ovi operativni rezultati svjedoče o iznimnoj protočnosti i ažurnosti službe. Posebno veseli podatak o ukupnoj uspješnosti: stopa uspješnog završetka svih probacijskih mjera u Hrvatskoj iznosi visokih 88 posto. Taj postotak jasno demantira česte predrasude kako alternativne sankcije znače „popuštanje“ osuđenicima. Naprotiv, riječ je o strogo strukturiranom procesu u kojem se svako nepoštovanje zadanih pravila odmah prijavljuje nadležnim sudovima i državnim odvjetništvima. Zbog trajanja pojedinih mjera, dio predmeta prenosi se u iduću kalendarsku godinu, no postotak uspješnosti ostaje postojano visok.
Razbijanje mita: Što zapravo radi probacija?
U široj javnosti često vlada pojednostavljena predodžba prema kojoj je probacijski sustav isključivo zadužen za slanje osuđenika na društveno koristan rad. Iako je to izuzetno bitan segment, statistika zaprimljenih predmeta u 2025. godini pokazuje sasvim drukčiju, znatno kompleksniju sliku.
Najveći pojedinačni udio u novim predmetima – čak 34,5 posto – odnosi se na zahtjeve pravosudnih tijela za izradom detaljnih izvješća. Riječ je o ključnoj pretpostupovnoj fazi. Prije nego što sudac izvršenja, raspravni sud, državno odvjetništvo ili uprava zatvora donesu presudne odluke o pojedincu, na teren izlaze probacijski službenici. Oni kroz neposredne razgovore, terenske izvide na kućnim adresama i prikupljanje dokumentacije od centara za socijalnu skrb, zdravstvenih ustanova i policije izrađuju sveobuhvatnu procjenu rizičnosti i obiteljskih prilika. Na temelju tog stručnog profila pravosuđe donosi odluku o tome hoće li se uopće pokretati kazneni postupak ili odrediti alternativna sankcija.
Izvršavanje samog rada za opće dobro zauzima drugo mjesto s udjelom od 21,6 posto predmeta. Na trećem su mjestu uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, posebnim obvezama ili sigurnosnim mjerama, koje čine 18,5 posto posla. U ovom segmentu probacija surađuje sa specijaliziranim ustanovama jer se, primjerice, mjere obveznog psihosocijalnog tretmana mogu provoditi isključivo u licenciranim zdravstvenim i socijalnim institucijama s kojima Ministarstvo ima ugovore.
Nadalje, 9,3 posto predmeta odnosilo se na nadzor uvjetnog otpusta. Kada zatvorenik odsluži veći dio kazne iza rešetaka te odlukom sudskog povjerenstva izađe na raniju slobodu, on ne prepušta slučaju svoje ponašanje; probacijski ured kontinuirano bdije nad njegovim kretanjem, zapošljavanjem i izvršavanjem preostalog dijela kazne. Manji dijelovi statistike otpadaju na djelomičnu uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom (7,5 posto), izvršavanje posebnih obveza po nalogu državnog odvjetnika (4 posto), nadzor tijekom korištenja zatvorskih pogodnosti dužih od tri dana (3,2 posto) te nadzor prekida izdržavanja kazne zatvora zbog teških zdravstvenih stanja (1,4 posto).
Više od 320 tisuća sati besplatnog rada za dobrobit društva
Jedan od najkonkretnijih doprinosa probacije široj zajednici ogleda se u radu za opće dobro bez naknade. Tijekom protekle godine osobe uključene u ovaj sustav odradile su fascinantna 321.133 radna sata. Osuđenici su dug društvu vraćali u domovima za starije i nemoćne, skladištima i kuhinjama Crvenog križa, domovima zdravlja, komunalnim poduzećima i humanitarnim udrugama.
Ministarstvo pravosuđa danas ima sklopljene ugovore s više od 1.000 pravnih osoba i javnih ustanova diljem zemlje. Sustav je postavljen izrazito racionalno: osuđenik se ne šalje na drugi kraj države, već se rad organizira što bliže njegovu prebivalištu kako bi mogao zadržati redovan posao i stabilnost obitelji. Zbog toga pojedine ustanove u prometno izoliranijim sredinama ili na otocima povremeno nemaju raspoređenih izvršitelja, no mreža osigurava da svaka izrečena sankcija dobije svoje stvarno izvršenje na terenu.
Pritisak na Zagreb i Varaždin
Analiza teritorijalne opterećenosti pokazuje da se lavovski dio posla odvija u urbanim centrima. Očekivano, prednjači glavni grad koji je zbog demografske veličine podijeljen na dvije jedinice:
- Probacijski ured Zagreb I obradio je više od 21 posto ukupne nacionalne mase predmeta.
- Probacijski ured Zagreb II preuzeo je 11,46 posto predmeta.
- Probacijski ured Varaždin treći je najopterećeniji ured u državi, s udjelom od čak 9,75 posto predmeta.
Preostali kapaciteti ravnomjerno su raspoređeni na preostalih dvanaest ureda, uključujući Slavoniju, Istru i Dalmaciju, gdje se terenski rad često suočava sa specifičnim geografskim i prometnim izazovima.
Tko su ljudi iza sustava: Stručnjaci koji nose 56 predmeta na leđima
Iza impresivnih statistika stoji iznimno kompaktan i stručan tim. U cijelom Sektoru za probaciju zaposlena su ukupno 104 službenika, među kojima dominiraju žene – njih čak 92, uz 12 muških kolega. Središnji ured pri samom Ministarstvu, koji obavlja koordinaciju i upravljanje, broji 12 zaposlenika, dok su preostala 92 raspoređena u regionalnim uredima.
Strukturnu okosnicu na terenu čini 14 voditelja ureda, 15 upravnih referenata te 63 stručna probacijska službenika. Riječ je o visokoobrazovanom kadru: socijalnim radnicima, socijalnim pedagozima, psiholozima i pravnicima. Podaci s kraja 2025. godine pokazuju da svaki probacijski službenik u operativnom radu u prosjeku istovremeno vodi 56 predmeta. Taj radni ritam iziskuje vrhunsku organiziranost, osobito kada se uzme u obzir da svaki predmet podrazumijeva pisanje opsežnih evaluacija, administrativnu proceduru i svakodnevni kontakt s rizičnim skupinama.
Kadrovi ostaju trajan izazov. Iako sistematizacija predviđa 138 radnih mjesta, trenutna popunjenost iznosi oko 74 posto. Iz Ministarstva poručuju da je popunjenost zadovoljavajuća za trenutni opseg, no kako se sustav planira dalje razvijati, redovito se raspisuju javni natječaji, dok se bolovanja i rodiljni dopusti rješavaju internim preraspodjelama.
Europsko priznanje za inovativnost: Virtualna stvarnost u službi rehabilitacije
Hrvatska probacija u 2025. godini zakoračila je u sam vrh modernih europskih praksi primjenom digitalnih tehnologija u tretmanskom radu. Kruna tog napora bila je prestižna nagrada za inovativno poučavanje koju dodjeljuje Europska komisija, osvojena za projekt u okviru programa Erasmus+ pod nazivom „Virtualna stvarnost u kontekstu tretmanskih vještina u području obrazovanja odraslih“.
U praksi to znači da probacijski službenici s počiniteljima nasilničkih kaznenih djela rade pomoću VR uređaja. Stavljanjem naočala i slušalica, osuđenik ulazi u interaktivnu simulaciju stvarnih životnih situacija koje su u prošlosti bile okidač za agresiju. Primjerice, simulira se situacija povratka s posla u kojoj supruga zbog iscrpljenosti nije stigla pripremiti večeru. Počinitelju se nudi nekoliko mogućih reakcija i dijaloga, što ga potiče na iskrenu samorefleksiju i prepoznavanje pogrešnih obrazaca ponašanja. Kroz takav kontrolirani vizualni podražaj osuđenik uči kontrolirati impulse i birati nenasilne modele komunikacije.
Uz tehnološke inovacije, velik naglasak stavlja se na edukacije za tretman ovisnika o kockanju, kao i na razbijanje društvenih barijera. U tom je duhu organizirana i atletska utrka „Yellow Ribbon Run – Pobijedi predrasude“, koja je na stazi okupila više od 350 sudionika: probacijske i zatvorske službenike, zatvorenike, osobe pod probacijom, njihove obitelji, policajce, suce i poznate hrvatske sportaše. Cilj je bio jasan – poslati poruku da pogreške iz prošlosti ne smiju biti doživotna stigma ako postoji volja za popravkom.
Sigurnost zajednice kroz pružanje druge prilike
Ulaganja u probaciju nastavljaju se i u narednom razdoblju. Sredstvima Norveškog financijskog mehanizma provodi se modernizacija voznog parka za terenske izvide te obnova i proširenje prostornih kapaciteta regionalnih ureda.
Razlika između klasičnog zatvora i probacijskog sustava leži u samoj filozofiji kažnjavanja. Dok kaznionice nužno izoliraju pojedinca od vanjskog svijeta, probacija djeluje u samoj zajednici. Kroz kombinaciju strogog nadzora, vraćanja duga društvu besplatnim radom i stručne psihološke pomoći, sustav dokazuje da se prevencija kriminala i dugoročna sigurnost svih građana najuspješnije postižu onda kada se osuđeniku omogući da postane odgovoran i koristan član društva.
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
