Zagreb, 23. svibanj 2025. – Nakon gotovo četiri godine političkog distanciranja, prešućivanja i međusobnih verbalnih obračuna, predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković napokon su se našli za istim stolom – i to ne bilo kojim, već stolom Vijeća za obranu. Sjednica održana u strogo zatvorenim uvjetima na Pantovčaku, okupila je cijeli vrh hrvatske izvršne i zakonodavne vlasti – potez koji bi mogao označiti početak nove faze političkog dijaloga u zemlji.
Povratak institucionalne komunikacije
U skladu sa Zakonom o obrani, sjednicu su zajednički sazvali Milanović i Plenković, čime je učinjen prvi značajniji korak prema obnovi institucionalne suradnje između dvaju ključnih političkih polova. Uz njih su sjednici nazočili i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministar obrane Ivan Anušić, ministar financija Marko Primorac, načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid, predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk te savjetnik predsjednika za obranu Ivica Olujić.
Iako su vrata ostala zatvorena za javnost, iz onoga što je procurilo jasno je da se razgovaralo o ključnim obrambenim dokumentima koji će oblikovati budućnost hrvatske vojske.
Nova strategija, nova vojska?
Dva ključna dokumenta dobila su zeleno svjetlo: Strategija obrane Republike Hrvatske te Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje 2025. – 2036.. Oba dokumenta poslana su u daljnju proceduru, čime Hrvatska šalje jasnu poruku da obrambeni sustav ostaje prioritet unatoč političkim razmiricama.
„Očekuje nas novo razdoblje u obrani – svakako drukčije od onih vremena kad se polemiziralo smije li načelnik Glavnog stožera uopće nazočiti sjednicama saborskog odbora“, rekao je Arsen Bauk, sugerirajući pomak prema ozbiljnijoj i odgovornijoj obrambenoj politici.
NATO pritisci i budžetski izazovi
Jedna od glavnih točaka rasprave bio je i financijski okvir obrambenog sustava. Dok NATO sve glasnije traži da članice ulažu do 5 % BDP-a, Hrvatska za sada planira dosegnuti 3 % do 2030. godine – i to uz jasnu podjelu: 3,5 % za naoružanje i 1,5 % za infrastrukturu. To je značajan pomak u odnosu na dosadašnji standard od 2 %, no i dalje ispod onoga što Savez očekuje.
Hoće li predsjednik Milanović podržati ovakav plan? Ostaje neizvjesno. No promjena tona u njegovim javnim istupima sugerira veću spremnost na kompromis.
Obvezni vojni rok – novi izazov u starom ruhu
Jedna od najosjetljivijih tema, uvođenje obveznog vojnog roka, još nije konkretizirana. Predsjednik Milanović poručio je da zakonski prijedlozi još nisu stigli na njegov stol, a bez njegova odobrenja – povratka vojnog roka neće biti.
Ipak, u Vladi su odlučni – najavljuju javno savjetovanje u lipnju, saborsku raspravu na jesen, a potencijalnu primjenu od početka 2026. godine.
Arsen Bauk dodatno pojašnjava: „Postoji okvirni dogovor oko trajanja, a cilj nam je povećati brojčani sastav vojske i pričuve do prihvatljive razine.“
Vojni mimohod – simbol jedinstva?
Posebna pozornost dana je najavi velikog vojnog mimohoda 31. srpnja, povodom 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’. Mimohod će se održati u Zagrebu, a predviđen je spektakl: šest Rafalea nad gradom, uz pratnju helikoptera Kiowa Warrior i Black Hawka, oklopnjaka Patria, tenkova Leopard i borbenog drona Bayraktar.
Osim simbolike, riječ je i o snažnoj demonstraciji sposobnosti – te signalu saveznicima i javnosti o spremnosti Hrvatske da investira u svoju sigurnost. Ministar obrane Ivan Anušić predvodi organizacijski odbor, a koordinacija s Gradom Zagrebom već je u tijeku.
Novi početak ili politički predah?
Sve više analitičara smatra kako predsjednički izbori i Milanovićeva najava da se više neće kandidirati za političke funkcije znatno utječu na promjenu odnosa s Banskim dvorima. U HDZ-u to doživljavaju kao potvrdu da Milanović više nije izravna politička prijetnja, što otvara prostor za racionalniju i manje konfrontacijsku suradnju.
Ipak, brojna pitanja ostaju neriješena – poput višegodišnje blokade u rotaciji veleposlanika. Ključno pitanje ostaje: tko je spremniji na kompromis – Pantovčak ili Banski dvori?
Zaključak: Povijesni trenutak – ali bez iluzija
Ova sjednica Vijeća za obranu možda neće odmah promijeniti tijek političke povijesti, ali je nesumnjivo znak da Hrvatska ima kapacitet za institucionalni dijalog, čak i kad se čini da su razlike nepremostive.
Koliko će ovo novo razdoblje trajati – ovisit će ne samo o političkoj volji dvojice lidera, nego i o pritiscima iznutra, iz oporbe i iz NATO-a.
Za sada, ostaje nam da budno pratimo – jer jedno je sigurno: politika se ponovno vodi za stolom, a ne samo pred kamerama.
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Filip Glas
