Danas se na Trgu svetog Petra u Vatikanu okupilo oko 250.000 vjernika, više od 130 delegacija iz cijeloga svijeta, uključujući 55 šefova država i vlada te 12 monarha, kako bi se oprostili od Svetog Oca Franje. Bio je to povijesni trenutak u kojem su emocije i molitva ispunili cijeli Vatikan, dok su okupljeni iz svih krajeva svijeta odavali počast papi čiji je pontifikat obilježio novo lice Katoličke Crkve.
Među najistaknutijim imenima bio je američki predsjednik Donald Trump, koji je, zajedno sa suprugom Melanijom, već sinoć stigao u Rim. Ovo je ujedno bio i njegov prvi inozemni posjet u drugom predsjedničkom mandatu. Pridružili su mu se i brojni europski čelnici, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je sinoć, uoči zatvaranja bazilike svetog Petra, obišao tijelo Svetog Oca i iskazao osobnu počast. Jutros je u Vatikan sletio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u pratnji supruge Olene, što dodatno potvrđuje težinu događaja.
Na svečanosti su sudjelovali i hrvatski državni vrh – predsjednik Republike Zoran Milanović sa suprugom, te predsjednik Vlade Andrej Plenković, također sa suprugom. U službenom izaslanstvu bili su i predstojnik Vladina ureda Zvonimir Frka-Petešić te savjetnik predsjednika za vanjske poslove Neven Pelicarić.
Raspored sjedenja bio je strogo protokolaran – na lijevoj strani Trga sjedili su biskupi i kardinali, dok su na desnoj strani bila smještena izaslanstva. Najbliže oltaru sjedili su predstavnici Italije i Argentine, domovine pape Franje, a zatim katolički monarsi poput španjolskog kralja Filipa VI. i kraljice Letizije, pa nekatolički monarsi i ostali državnici, prema abecednom redu, temeljenom na francuskom jeziku – jeziku diplomacije.
Svečana misa započela je u 10 sati, predvođena dekanom Kardinalskog zbora, kardinalom Giovannijem Battistom Reom. Tijekom mise, čitano je evanđelje po Ivanu koje je dirljivo dočaralo Isusovu poruku Šimunu Petru: „Pasi ovce moje“, pozivajući na služenje u ljubavi i vjeri, čime je odražena cijela bit papinskog služenja.
Ceremonija je bila obilježena strogim pravilima odijevanja: muškarci su nosili crna odijela s crnim kravatama, a žene duge crne haljine, rukavice, veo i biserni nakit, u skladu s tradicijom ispraćaja papa.
U svojoj propovijedi, kardinal Re je emotivno istaknuo kako nas smrt pape Franje podsjeća na kršćansku nadu u vječni život. Zahvalio je okupljenima na dolasku i izrazio zahvalu svjetskim čelnicima na odavanju počasti čovjeku koji je, unatoč vlastitoj bolesti i slabosti, do posljednjeg dana neumorno služio Bogu i čovjeku.
Posebno je naglašena posljednja slika pape Franje – kada je, unatoč ozbiljnim zdravstvenim teškoćama, za vrijeme Uskrsa još jednom blagoslovio vjernike s balkona bazilike svetog Petra i spustio se među njih u papamobilu.
Pontifikat pape Franje obilježen je poniznošću, blizinom malom čovjeku, otvorenošću i jednostavnošću. Njegovo inzistiranje na “Crkvi siromašnoj za siromašne” i neumorna borba za dostojanstvo svakog čovjeka učinili su ga Papom koji je duboko dotaknuo srca vjernika, ali i mnogih izvan Crkve.
Povorka koja je pratila lijes Svetog Oca do bazilike Santa Maria Maggiore protezala se 1,4 kilometra ulicama Rima. Lijes je prevožen u otvorenom papamobilu, omogućujući okupljenima da mu iskažu posljednju počast. Unutar bazilike ceremonija se nastavila u privatnosti, gdje je kardinal komornik Kevin Farrell predvodio završne molitve.
U skladu sa željom pape Franje, njegovo tijelo položeno je u skroman grob, bez pompe, obilježen jednostavno njegovim papinskim imenom ispisanim na latinskom: Franciscus.
Život i put pape Franje
Jorge Mario Bergoglio, rođen 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu kao sin talijanskih imigranata, bio je prvi papa iz Amerike i prvi papa isusovac. Njegov život bio je prožet jednostavnošću, služenjem i blizinom narodu. Odrastao u skromnoj obitelji, nakon studija kemije odlučuje slijediti Božji poziv te ulazi u Družbu Isusovu. Njegovo svećeničko i biskupsko djelovanje bilo je obilježeno neposrednošću i brigom za siromašne, što je posebno došlo do izražaja tijekom financijske krize u Argentini 2001. godine.
Njegov izbor papinskog imena – Franjo – već je na početku pontifikata najavio novi smjer Crkve: Crkvu služenja, poniznosti i suosjećanja. Tijekom 12 godina pontifikata neumorno je radio na približavanju Crkve ljudima, na zalaganju za mir, pravdu i zaštitu okoliša, a njegovo jednostavno ponašanje, karizma i sposobnost komunikacije činili su ga bliskim i voljenim Papom diljem svijeta.
Papa Franjo ostat će zapamćen kao svetac našeg vremena, čovjek otvorenog srca, pastir koji je do kraja živio Kristovu zapovijed ljubavi.
Foto: Vatican Media