Očekuju li nas rezovi? Poljoprivredna politika EU glavna je tema skupa MED 9 u Dubrovniku o prehrambenoj sigurnosti i klimatskim izazovima.
Uoči ključnih i neizvjesnih pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje nakon 2027. godine, Dubrovnik postaje središte europske agrarne diplomacije. Od 27. do 29. rujna grad pod Srđem ugostit će visoke predstavnike mediteranskih zemalja članica EU-a na međuparlamentarnoj konferenciji pod nazivom „Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a“. Glavni fokus ovog summita, koji se održava 28. rujna u organizaciji Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, bit će osiguravanje pravednijeg financiranja i održivije budućnosti za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i Zajedničku ribarstvenu politiku (ZRP).
Stvaranje mediteranske koalicije uoči drastičnih rezova
Budućnost poljoprivredne i ribarstvene politike na europskom kontinentu nalazi se na ozbiljnoj prijelomnici. Hrvatska, koja trenutačno u okviru parlamentarne dimenzije predsjeda skupinom mediteranskih zemalja MED 9 (uz Cipar, Francusku, Grčku, Italiju, Maltu, Portugal, Sloveniju i Španjolsku), prepoznala je hitnost trenutka. Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir, jasno je artikulirala strateški cilj ovog okupljanja: izgraditi čvrstu koaliciju prije završetka europskih pregovora i poslati nedvosmislenu poruku o tome kakvu agrarnu politiku Mediteran treba.
Razlog za uzbunu su najave o drastičnim smanjenjima europskog proračuna u novom programskom razdoblju od 2028. do 2034. godine. Prema trenutnim projekcijama VFO-a, europski proračun za poljoprivredu trebao bi se smanjiti za visokih 22 posto, dok bi financijska omotnica za ribarstvo mogla doživjeti udar od nevjerojatnih 60 posto.
Nejednaki uvjeti i udar klimatskih promjena
Ovakvi rezovi dolaze u najizazovnijem mogućem trenutku za proizvođače hrane na Mediteranu. Europska administracija istodobno postavlja sve više standarde – od poljoprivrednika se traži veća i konkurentnija proizvodnja te strogo poštivanje visokih zelenih ambicija, uz drastično manje financijskih sredstava. Dodatni problem za Hrvatsku predstavlja povijesni kontekst. U usporedbi sa starijim državama članicama koje su desetljećima sustavno ulagale u svoj agrar, hrvatski poljoprivrednici u startu su izloženi nejednakim uvjetima na tržištu.
Situaciju dodatno kompliciraju ubrzane klimatske promjene na koje je mediteranski bazen iznimno ranjiv. Poljoprivrednici i ribari svakodnevno trpe ogromne štete uzrokovane ekstremnim vremenskim prilikama, koje uključuju razorne poplave, dugotrajne suše, pustošeće požare i nezaustavljivu degradaciju tla.
Prehrambena sigurnost kao temelj nacionalne obrane
Geopolitička slika Europe rapidno se mijenja, što zahtijeva novu paradigmu u promišljanju sigurnosti. Povećana ulaganja Europske unije i NATO saveza u obranu potpuno su razumljiva s obzirom na globalna previranja, no stručnjaci okupljeni oko dubrovačke inicijative upozoravaju na usku povezanost obrane i hrane. „Obrambena sigurnost ne može se garantirati bez prehrambene sigurnosti“, naglasila je Petir, postavljajući time tezu da prazni silosi predstavljaju prvorazrednu prijetnju nacionalnoj otpornosti.
U Dubrovniku će se detaljno analizirati koncept prehrambene sigurnosti kao temelja nacionalne sigurnosti. Pokušat će se pronaći odgovori na pitanja o funkcioniranju strateških robnih zaliha, osiguravanju dostatne domaće proizvodnje i prerade te zaštiti strateške poljoprivredno-prehrambene i ribarstvene infrastrukture, koja se danas tretira kao kritična infrastruktura države.
Okupljanje ključnih europskih donositelja odluka
Važnost nadolazeće međuparlamentarne konferencije potvrđuje i visoka razina sudionika. Uz predstavnike nacionalnih parlamenata iz skupine MED 9, u Dubrovniku će sudjelovati delegacija Irske koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, te predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta. Na konferenciju stižu i visoki dužnosnici NATO-a. Glas samih proizvođača čuvat će predstavnici COPA-COGECA-e, ujedinjene europske lobističke organizacije poljoprivrednika i zadruga. Snažna prisutnost komora, strukovnih udruženja te članova akademske zajednice jamči sveobuhvatnu raspravu čiji je konačni cilj pravovremeno i argumentirano oblikovanje budućih europskih politika.
Foto: Hrvatski sabor
