SARAJEVO/ZAGREB, 30. svibnja 2025. – Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine priopćilo je u petak da tijekom 2025. godine nije hrvatskom pravosuđu proslijedilo nijedan predmet u kojemu su podignute ili potvrđene optužnice za ratne zločine. Ta izjava dolazi u jeku javnih polemika izazvanih navodnim kaznenim progonima hrvatskih ratnih zapovjednika, koje su dodatno potaknule oštre političke reakcije iz Zagreba.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u srijedu je na svečanoj akademiji u povodu Dana Hrvatske vojske optužnice nazvao “političkom zloupotrebom pravosuđa”, poručivši da takva praksa mora hitno prestati. U središtu priče našla su se imena uglednih časnika i ratnih zapovjednika – među njima bivši ministar obrane i umirovljeni general-bojnik Damir Krstičević, nedavno preminuli general-pukovnik Mate Laušić, te generali Hrvatskog vijeća obrane Mijo Jelić, Stanko Sopta i Tihomir Blaškić.
Dodatnu konfuziju izazvale su tvrdnje umirovljenog generala Ljube Ćesića, koji je novinarima kazao kako su četiri nove optužnice iz Sarajeva stigle u Hrvatsku 2. svibnja. Međutim, službeni demanti ubrzo je stigao iz Tužiteljstva BiH, koje je za Hinu izjavilo: “Možemo odgovoriti da u 2025. iz tužiteljstva BiH pravosuđu Republike Hrvatske nisu prosljeđivani predmeti u fazi podignute ili potvrđene optužnice.”
Na cijelu situaciju reagirao je i hrvatski ministar pravosuđa Damir Habijan, koji je u četvrtak jasno poručio da “ne postoje podignute optužnice protiv Krstičevića, Sopte i Blaškića”, te pojasnio da je riječ o zamolnicama za pružanje međunarodne pravne pomoći u predmetima koji traju još od 2009. godine.
Ministar Habijan je istaknuo da će se, kao i u prethodnim slučajevima, svi dokumenti temeljito analizirati prije donošenja bilo kakve odluke, uzimajući u obzir zaštitu suvereniteta Republike Hrvatske, dostojanstva Domovinskog rata i časti onih koji su, kako je rekao, “dali najviše za domovinu”.
Snažnu poruku poslao je i premijer Andrej Plenković, poručivši da je Hrvatska “ozbiljna država koja zna zaštititi svoje nacionalne interese i pripadnike Hrvatske vojske”. Naglasio je kako Hrvatska ima uspostavljene kanale komunikacije te da “na svaku situaciju reagiramo odgovorno i konzistentno, kao što to činimo posljednjih devet godina.”
Cijeli slučaj ponovno otvara pitanje nadležnosti, povjerenja u pravosudne institucije i pravne sigurnosti bivših pripadnika HV-a i HVO-a, ali i podsjeća na osjetljive odnose između Zagreba i Sarajeva kada je riječ o nasljeđu rata i interpretaciji pravde. U hrvatskoj javnosti i dalje traje rasprava o tome radi li se o pravnim procesima ili politički motiviranim pokušajima revizije povijesti i odgovornosti iz vremena Domovinskog rata.
