U ekskluzivnom razgovoru za francuski medij France 24, hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je kako Europska unija, unatoč sigurnosnom štitu koji joj pruža NATO, mora razvijati vlastitu stratešku autonomiju u kontekstu sve složenije globalne sigurnosne situacije.
“Transatlantski savez ostaje ključan za sigurnost i slobodu Europe, ali istodobno moramo biti svjesni da je vrijeme da Europa postane snažnija i preuzme veću odgovornost za svoju sigurnost”, istaknuo je Plenković.
Hrvatska vojska – primjer modernizacije i ulaganja
Premijer je naglasio da Hrvatska snažno doprinosi novoj sigurnosnoj arhitekturi Europske unije, a jedan od ključnih elemenata tog doprinosa je kontinuirano ulaganje u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske. “Staru vojnu tehnologiju istočnog bloka zamjenjujemo suvremenim zapadnim sustavima”, rekao je Plenković, navodeći pritom nabavu 12 francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, njemačkih tenkova Leopard te američkog raketnog sustava HIMARS kao ključne primjere.
“Izdvajanja za obranu premašila su 2 posto BDP-a, a od 2016. godine obrambeni proračun povećan je čak pet puta”, dodao je, naglasivši kako Hrvatska danas stoji uz rame partnerima u NATO-u i EU-u, ne samo politički, već i obrambeno.
Potpora proširenju EU i stabilnosti jugoistoka Europe
U kontekstu vanjske politike, Plenković je izrazio snažnu potporu novoj političkoj volji za proširenjem Europske unije, posebno naglašavajući važnost europskog puta zemalja jugoistoka Europe. “Hrvatska podržava sve zemlje regije na njihovu europskom putu, uz jasno ispunjavanje svih kriterija, a posebno se zalažemo za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Naglasio je kako Hrvatska ostaje posvećena političkoj i institucionalnoj stabilnosti BiH te pozvao na konstruktivan dijalog između triju konstitutivnih naroda, kao i između entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.
“Zabrinuti smo trenutnim tenzijama u BiH. Potrebna je odgovornost svih političkih aktera i poštivanje pravnog poretka zemlje”, upozorio je Plenković, pohvalivši napore predsjedateljice Vijeća ministara BiH, Borjane Krišto, u provedbi reformi koje vode prema otvaranju pristupnih pregovora.
Odnosi sa Srbijom: otvorena pitanja i potreba za stabilnošću
Komentirajući odnose sa Srbijom, Plenković je podsjetio da još postoje otvorena pitanja iz vremena agresije Srbije na Hrvatsku, ali i naglasio kako je Hrvatska spremna biti dobar susjed. Posebno je istaknuo ekonomsku suradnju, naglasivši da preko hrvatskog Janafa u Srbiju dolazi više od 95 posto sirove nafte. “Hrvatska neće biti ta koja će Srbiji uskratiti energente”, poručio je.
Osvrćući se na političku situaciju u Srbiji, podsjetio je kako je premijer Miloš Vučević podnio ostavku te izrazio nadu u formiranje stabilne vlade s kojom će se moći nastaviti dijalog i rješavanje ključnih pitanja.
Nepokolebljiva potpora Ukrajini
Na kraju razgovora, premijer Plenković još jednom je potvrdio čvrstu hrvatsku potporu Ukrajini – politički, humanitarno, financijski i vojno. “Svi želimo mir, ali mir ne smije značiti legitimizaciju agresije. Nedopustivo je da okupirani ukrajinski teritoriji budu integrirani u ruski ustavni poredak”, naglasio je.
Plenković je zaključio da svaki budući mirovni proces mora uključivati poštovanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, u skladu s međunarodnim pravom.
INTERVIEW WITH @FRANCE24
➡️Croatia knows how is to be a victim of an aggression and continues to provide strong support to #Ukraine – political, economical, financial, humanitarian and military.
➡️We stand for a just and lasting peace in 🇺🇦. The peace process must take into… pic.twitter.com/Mii9Ow6Tkv— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) April 5, 2025
