Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, sudjelovao je na summitu povodom treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, gdje je poslao snažne poruke podrške i solidarnosti s ukrajinskim narodom. U obraćanju, čiji je video objavljen na platformi X, Plenković je naglasio kako Hrvatska stoji uz Ukrajinu ne samo zbog zajedničkih europskih vrijednosti, već i iz vlastitog povijesnog iskustva.
Na summitu povodom 3. godišnjice ruske invazije poslali smo jasne poruke podrške i solidarnosti s #Ukraine❗️🇭🇷🇺🇦🇪🇺
➡️ Samo snažna #Ukraine, uz našu zajedničku potporu i nastavak pomoći, bit će u mogućnosti izboriti se za svoju slobodu i sigurnost.
➡️ Napori prema uspostavljanju… pic.twitter.com/k9olYwBlrP— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 25, 2025
“Vrijednosti koje dijelimo i na kojima svijet počiva već osam desetljeća, Ukrajinci ne samo da poštuju, već se za njih svakodnevno bore. Samo ekonomski, financijski i vojno snažna Ukrajina, uz našu podršku, može jamčiti svoju slobodu i sigurnost svojih građana.”
Plenković je naglasio i važnost pravednog mira:
“Mir ne smije značiti samo prekid vatre, već i reintegraciju okupiranih teritorija. To je pravi put!”
Hrvatska, kao država koja je i sama prošla put od agresije do međunarodnog priznanja i teritorijalne reintegracije, smatra da njeno iskustvo može biti od velike pomoći Ukrajini.
No, dok premijer Plenković jasno zastupa proeuropsku poziciju Hrvatske, predsjednik Zoran Milanović otvoreno kritizira način donošenja odluka i odnose unutar državnog vrha.
“Vanjska politika nije solo igra. Vlada je ta koja tehnički provodi odluke, ali ih mora osmišljavati zajedno s predsjednikom. Ako se o ključnim pitanjima ne usuglasimo, hrvatski predstavnik u UN-u treba glasati suzdržano!”, poručio je Milanović, naglašavajući potrebu ravnoteže u donošenju odluka.
“Vanjsku politiku tehnički provodi Vlada, ali je osmišljavaju Vlada i predsjednik. Tko se toga ne drži, nije na dobrom putu. Konkretno – kako će glasati hrvatski predstavnik u UN-u? Ako se premijer i ja oko nečeg ne slažemo, a Hrvatska se treba opredijeliti – kao, na primjer, oko rezolucije Opće skupštine UN-a – u tom slučaju hrvatski predstavnik glasa suzdržano. To samo tako može funkcionirati. Vlada vuče sve konce vanjske politiku po pitanju članstva u EU-u i to će tako ostati. Ali, mora biti neka ravnoteža. Ovo je dobar početak, ali nije dovoljno. Neke stvari moramo za budućnost dogovoriti“, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović
Posebno je kritizirao automatizam u prihvaćanju odluka iz Bruxellesa:
“Nećemo dizati ruku za sve što dolazi iz Europske unije bez da to pažljivo odvagnemo.”
Upozorio je i na širi kontekst globalne politike, istaknuvši da su SAD, Kina i Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a prvi put nakon dugo vremena glasali isto.
“Je li to početak puta prema globalnom miru ili novi oblik podjele moći? Vrijeme će pokazati.”
Hrvatska se tako i dalje nalazi između dviju političkih vizija – jedne koja inzistira na bezrezervnoj potpori europskoj liniji i druge koja zagovara veću autonomiju u donošenju vanjskopolitičkih odluka. U kojoj će se mjeri taj raskorak reflektirati na daljnju ulogu Hrvatske na međunarodnoj sceni, ostaje za vidjeti.
Što vi mislite? Treba li Hrvatska u potpunosti slijediti EU stavove ili imati autonomniji pristup vanjskoj politici?
