Održana tematska tribina povodom obilježavanja 30. obljetnice početka prognaničke blokade UNPROFOR-a

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Osijek, 1. srpanj 2024. – U velikoj dvorani osječkog Nadbiskupskog vikarijata, održana je tematska tribina o prognaničkoj blokadi međunarodnih zaštitnih vojnih snaga UNPROFOR-a, koja se dogodila na današnji dan, 1. srpnja 1994. godine, a trajala je 46 dana.

Na današnji dan 1994. godine, započela je jedna od najneobičnijih akcija u Domovinskom ratu, koja je obišla svijet. Hrvatski prognanici, suočeni s izigranim obećanjima i dugim čekanjem, odlučili su se na hrabar korak: blokiranje zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda, poznatih kao UNPROFOR.

Blokade su podizane na punktovima diljem Hrvatske, a trajale su 46 dana. Prognanici su se suočili s opasnošću kako bi potaknuli promjene. Njihova odlučnost i hrabrost rezultirali su formiranjem UNTAES-a, početkom mirne reintegracije i stvaranjem uvjeta za oslobodilačke akcije Oluju i Bljesak. Kao rezultat tih napora, čak 92% prognanika se vratilo svojim domovima.

Zajednica povratnika hrvatskoga Podunavlja organizirala je tematsku tribinu u povodu obilježavanja 30. obljetnice početka prognaničke blokade međunarodnih zaštitnih vojnih snaga UNPROFOR, koja se održala u velikoj dvorani Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku.

Tribina je započela prikazom TV prilogom o blokadi UNPROFOR-a, a nakon priloga prijavljeni govornici započeli su s izlaganjem.

Prvi za govornicom bio je dr. sc. Dražen Živić koji je govorio o demografskoj i prognaničkoj slici toga vremena.

Prognanici su osobe koje su napustile svoj dom, ali su ostali unutar granica Republike Hrvatske, dok su izbjeglice osobe koje su napustile svoj dom, i otišle van granica Hrvatske.

Dr.sc. Živić je govorio uglavnom o demografskoj slici na koji način su stanovnici okupiranih područja postali prognanici, i kako su živjeli gledajući s par kilometara udaljenosti u svoje domove. U toku Domovinskog rata, bilo je potpuno okupirano 10.042 km2 (17,8%), pri čemu je izbjeglo iz svojih domova 388.023 stanovnika. Dok je djelomično okupirano bilo 13.980 km2 ( 24,7%), a izbjeglo je 961.973 ( 20,1%) stanovnika. Prema službenim podacima početkom 1992. godine okupirano je 1,072 naselja, i iselilo je iz svojih domova 549.128 stanovnika ( 11.5%) . Od 1992 pa do 1994. godine, vratilo se 198.870 stanovnika, a od 1994. do 1997. godine, vratilo se 182.401 stanovnik.

Slijedeća govornica bila je dr.sc Ana Holjevac, koja je izlagala o stanju prije i poslije blokade.

Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 815, koja je usvojena je 30. ožujka 1993., govori kako je područje UNPA zone sastavni dijelovi Republike Hrvatske, a to pobunjeni Srbi nisu prihvaćali. Pobunjeni Srbi na okupiranom teritoriju imali su plan da se ujedine sa Srbijom, Crnom Gorom i Srbima u Srpskoj Krani u BiH. Predsjednik Tuđman je u studenom 1993. godine dao niz mirovnih inicijativa prema pobunjenim Srbima gdje bi se dao visoki stupanj autonomije , gdje bi se otvorile komunikacije , isplaćivale mirovine na okupiranom području, te se pokušati integrirati na ta područja.

Holjevac je u svom izlaganju podsjetila, “kako je u rujnu 1994. godine, glavni tajnik UN-a, UNPROFOR nije ispunio ispunio mandat, jer vršenje dužnosti UNPROFOR-a teško je provesti mandat jer nije provedena demilitarizacija UNPA zona, vraćanja vlati u ružičaste Zone, i uspostava granične kontrole.” Ta sama činjenica dovela je prognanike do nezadovoljstva, a i predsjednik Tuđman je rekao, u siječnju 95, da neće podržati mandat UNPROFR-u. Nakon toga, UNPROFOR mijenja naziv u UNCRO, koji su trebali raditi uspostavu ponovnog povjerenja RH, međutim to se nije dogodilo.

Nakon dr. sc Ane Holjevac, uslijedio je poziv preko ZOOM aplikacije, sa prof. dr. sc. Ivica Kostović, koji je izlagao s temom “Odnosi Vlade RH i Zajednice prognanika”.” Vlada je za prognanike napravila sve.” Sa tim odnosom Vlade, uglavnom su bili svi zadovoljni, prognanici su bili smješteni uglavnom u hotele. Prognanici su bili zadovoljni jer su imali smještaj i posao, banke da se domognu hotela a bogatuni, kada se snizi vrijednost hotela, da to jeftino otkupe. Velika je bila dramatičnost izbjeglica iz BiH.

Kostović se prisjetio i svog prvog dana rada u Vladi. “Prvi dan prišao mi je Nikica Valentić koji mi je rekao , evo, došla je delegacija iz Istre ( manje-više iz IDS-a) , ja nemam živaca s njima razgovarati, pa ti pričaj s njima. Po nekoj Londonskoj konvenciji , ne bi se smjeli Hrvati naseljavati zapadno od Rijeke“. Kostović je je rekao IDS-ovcima, kako po rezolucijama moraju primiti iz susjedne države sve izbjeglice. “Nije se radilo samo o izbjeglim Hrvatima, nego i o Bošnjacima”, prisjeća se Kostović.

Nakon Kostovića, sudionici akcije blokade svjedočili su iz svojih sjećanja o iniciranju, organizaciji i tijeku blokade. A to su ; Radoslav Bobanović – Polača, Štefica Krstić – Sarvaš, Nada Arbanas – tadašnja pročelnica Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Osijek.

Radoslav Bobanović je u izlaganju ispričao kako je to sve izgledalo, prije svega, UNPROFOR je švercao, iz Hrvatske u okupirana područja. Kada su blokirali UN punktove, zatražili su kontrolu UNPROFOR-a. Nakon prognaničke blokade, Vlada Rh, odnosno policija je preuzela kontrolu na određenim točkama.

General u miru Branimir Glavaš, prisjetio se pojedinih događaja oko blokade UNPROFOR-a, ali je i dao komentirao kako je prošlo 30 godina od tada, te da se puno toga zaboravilo, kako je ova tribina jedna od ispravnih stvari kako bi se obnovilo sjećanje samih svjedoka vremena. Također je primijetio kako nema mladih na ovoj tribini, i kako se mladi moraju uključivati u ovakve tematske tribine, kako bi se očuvalo sjećanje .

Zaključak tribine dao je prof. dr. sc. Ante Nazor, koji se u svoj izlaganju bazirao na Izvorima o akciji Zajednice prognanika – blokada UNPROFOR-a te mogućnosti znanstvenog istraživanja toga događaja.

Da bi se održao znanstveni skup s ovom tematikom, potrebno je još dosta istražiti, kao na primjer, arhivu UNPROFOR-a, iz kojih se može ispravnije ocijeniti njihovo stajalište u tom trenutku“, rekao je između ostalog Ante Nazor. Blokada je bila dobro osmišljena. Da Vlada nije bila upoznata u tu blokadu, ali da je prognanička blokada odrađena u tolikoj mjeri da ne ugrozi interes države.

DSC_7232

Odgovori