OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE I ZAVRŠETAK MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

Međunarodnom priznanju Republike Hrvatske prethodila je povijesna odluka Sabora Republike Hrvatske, koji je jednoglasno donio sudbonosnu i povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.

Ovaj datum svako mora biti i podsjetnik na sve one žrtve bez kojih Hrvatska ne bi uživala u slobodi i neovisnosti. Najveću zahvalnost treba se uputiti hrvatskim dragovoljcima koji su s istinskim domoljubljem i hrabrošću stali na branik svoje Domovine , ali i na sve one koji su se skrbili da hrvatski dragovoljci budu opskrbljeni .

Prošlo je 32. godina od početka velike agresije dijelom pobunjenih Srba uz agresiju Srbije i Crne Gore. Republika Hrvatska uživa u slobodi i neovisnosti a oni koji su to omogućili se marginaliziraju . Smrtnost tih istih dragovoljaca je oko 55. godina života a svaki dan umiru 15. branitelja . Oni koji su huškali i poticali one koji su se pobunili protiv hrvatske samostalnosti,koji su pucali na moj narod, ubijali, silovali , koji su gradili logore gdje su zarobljene branitelje psihički i fizički uništavali, a za mnoge se još ne zna gdje su .
Što je narod koja nema povijest ? Jer narod koja nema povijest, nema niti bučnost, prema kojoj treba biti okrenut.


Na današnji dan , kao neovisnu i suvremenu državu priznalo nas je dvanaest zemalja članica tadašnje Europske zajednice. Prve države koje su nam uputile priznanje još u jesen 1991. godine bile su Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, iako ni same u to vrijeme nisu bile međunarodno priznate. A prva država koja je bila međunarodno priznata koja nam je uputila priznanje je bila Island, zatim odmah isti dan I Njemačka još 19. prosinca 1991. godine. Iako je Sveta Stolica najavila priznanje Hrvatske i Slovenije još 20.prosinca 1991.godine, 13. siječnja je Vatikan službeno priznao Hrvatsku i dan poslije 14. San Marino.


Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija. Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. Članica EU-a.

Govor dr. Franje Tuđmana povodom međunarodnog priznanja

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu I Zagrebu. S Hrvatske strane potpisnik je bio tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoj Šarinić i vođa srpskog pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović . Svjedoci su bili tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg .
Svako što bi se trebalo naglasiti da je za postizanje mira kao i uspostavu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, omogućile pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske i policije “Bljesak” koji je započeo 1.svibnja a zatim i 5.kolovoza 1995.godine “Oluja” .

Odgovori