Zagreb, 03. travanj 2025. – Vlada Republike Hrvatske donosi ključne promjene u zakonodavstvu o grobljima, koje će imati dalekosežne posljedice na zaštitu nacionalnog dostojanstva i sjećanja na Domovinski rat. S današnje 79. sjednice, Vlada je uputila Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o grobljima, koji nakon gotovo tri desetljeća donosi sveobuhvatne promjene u upravljanju grobljima, regulaciji spomenika i zaštiti memorijalnih mjesta.
Uklanjanje spornih spomenika u roku od 30 dana
Jedna od najznačajnijih odredbi novog Zakona jest uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje te onih koji veličaju agresorsku vojsku iz Domovinskog rata. Prema prijedlogu, svi takvi spomenici morat će biti uklonjeni u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu. Time se nastoji očuvati povijesna istina i spriječiti daljnje podjele u društvu.
Kako bi se spriječile zloupotrebe i neopravdano uklanjanje spomenika, Zakonom je definirano da se spornima mogu smatrati isključivo oni koji su postavljeni nakon 30. svibnja 1990. godine. Nadalje, svatko može prijaviti sporni spomenik, a konačnu odluku o njegovoj prikladnosti donosit će posebno osnovana povjerenstva na razini županija. U slučaju neuklanjanja spornog spomenika od strane vlasnika, uklanjanje će izvršiti treće osobe, dok će vlasnici grobnih mjesta suočiti s novčanim kaznama od 1000 do 5000 eura.
Memorijalna groblja za poginule branitelje pod upravom Ministarstva hrvatskih branitelja
Po prvi put u povijesti, novi Zakon uređuje status memorijalnih groblja za poginule hrvatske branitelje. Prema prijedlogu, ta će groblja biti pod upravom Ministarstva hrvatskih branitelja, čime se osigurava njihovo dostojanstveno održavanje i trajno očuvanje sjećanja na one koji su položili živote za domovinu.
Transparentnost i modernizacija sustava groblja
Osim uklanjanja spornih spomenika i uređenja memorijalnih groblja, Zakon donosi i niz drugih promjena. Tako će dio grobnih očevidnika postati javan, čime se osigurava transparentnost u dodjeli grobnih mjesta. Građani će tako moći jednostavnije doći do informacija o slobodnim grobnim mjestima i korisnicima postojećih, čime se rješava dugogodišnji problem netransparentnog upravljanja grobljima.
Groblja i krematoriji ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, ali se ujednačava postupanje svih upravitelja groblja, dok se istovremeno uređuje postupak izgradnje novih groblja, rekonstrukcije, proširenja i preseljenja postojećih groblja.
Nove regulative za ukop i premještanje grobova
Jedna od značajnih novina odnosi se na razdoblje između dva ukopa u isto grobno mjesto. Posmrtni ostaci moći će se premjestiti u produbljenje groba nakon 10 godina, dok će se premještanje u grobnicu moći izvršiti nakon 20 godina, uz uvjet da je došlo do dostatne razgradnje tijela.
Promjene se odnose i na premještanje groblja u slučajevima potrebe. Novi Zakon predviđa da se groblja mogu premjestiti nakon 30 godina od posljednjeg ukopa, umjesto dosadašnjih 100 godina, dok se u posebnim slučajevima – ako je riječ o izgradnji infrastrukturnih objekata od državnog interesa – taj rok može skratiti na 10 godina.
Lokalne samouprave dobit će ovlast da propišu lokacije na kojima je dozvoljeno prosipanje pepela kremiranih osoba. Također, jasno su definirani uvjeti dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta, uključujući situacije kada dugovanja za grobne naknade prelaze deset godina.
Povijesni iskorak u regulaciji groblja
Donošenjem ovog Zakona, nakon 27 godina, Hrvatska dobiva moderan i transparentan pravni okvir za upravljanje grobljima, koji ujedno osigurava zaštitu nacionalnog identiteta i sjećanja na Domovinski rat. Time se ne samo uređuje grobljanska infrastruktura, već i jača svijest o važnosti očuvanja povijesne istine i dostojanstva poginulih hrvatskih branitelja.
Izvor: Vlada RH
