U Hrvatskom saboru u drugom čitanju predstavljen je konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o grobljima koje je, u ime Vlade Republike Hrvatske, obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić.
U Hrvatskom saboru održana je rasprava o novom Zakonu o grobljima koji predviđa uklanjanje spornih natpisa, unificirano upravljanje grobljima, uvođenje digitalnog grobnog očevidnika te precizno propisane procedure upravljanja i proširenja groblja. Ministar Bačić je rekao kako zakon osigurava ravnopravnost svih građana i poštivanje ustavnog poretka, dok su zastupnici iz različitih političkih opcija ukazivali na moguće opstrukcije, probleme sa suvlasništvom i dimenzijama starih grobova. Rasprava je pokazala široki interes za zakonsko uređenje ovih važnih pitanja, uz naglasak na uklanjanje natpisa koji vrijeđaju nacionalne i moralne osjećaje građana.
Zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga ocijenila je da novi zakon o grobljima, kojim se predviđa uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje građana, otvara Pandorina kutija, “otvaraju vrata diskriminaciji i arbitrarnosti”.
„Zakon na prvi pogled djeluje kao tehnički zakon, ali u suštini otvara vrata diskriminaciji i arbitrarnosti. To nije samo pravni okvir za upravljanje grobljima, nego politički alat koji može produbiti podjele u našem društvu. Pod izlikom zaštite nacionalnih osjećaja otvara se Pandorina kutija povijesnog revizionizma i institucionalne diskriminacije”, kazala je Šimpraga u ime svoga Kluba
„Zakon je primjeren demokratskoj državi u 21. stoljeću, ne traži ništa više nego da groblja budu uređena sukladno zakonom, da natpisi na grobovima ne vrijeđaju moralne, vjerske i nacionalne osjećaje građana i da budu u skladu s Ustavom. Ništa više i ništa manje”, istaknuo je Bačić.
Mlinarić (DP): Nitko neće skidati natpise na ćirilici, ali hoće četničke spomenike
Šimpraga smatra da se previše prostora ostavlja za subjektivno tumačenje vrijeđanja vjerskih i nacionalnih osjećaja. „Za jedne ćirilični natpis je uvredljiv, a za druge dio identiteta”, kazala je. Pita se i kako se ona druga znamenja vezana za ustašku ideologiju, a koja isto nalazimo na grobljima, nisu predmet ovog zakona.
Nitko neće uklanjati natpise na ćirilici, ali hoće četničke spomenike, odgovorio joj je Stipo Mlinarić (DP).
Pravo na red, dostojanstvo i istinu – i nakon smrti
Ministar Bačić istaknuo je da se zakonski okvir koji uređuje groblja nije značajnije mijenjao od davne 1998. godine. I doista, u Hrvatskoj je upravljanje grobljima do danas bilo nerijetko prepušteno improvizaciji lokalne samouprave, bez jasnih smjernica i mehanizama. U nekim općinama grobljem upravlja komunalni pogon, drugdje gradsko poduzeće, a ponegdje i posebna ustanova. Razlike su velike, a standard često neujednačen.
Novi zakon jasno uređuje obveze svih aktera: od lokalne vlasti, preko upravitelja, pa do korisnika grobnih mjesta. No, iznad tehničkih rješenja, ovaj zakon postavlja još važnija pitanja – tko odlučuje o tome što se smije napisati na grob i što kada ti natpisi vrijeđaju temelje ustavnog poretka?
Grobovi nisu prostor za negiranje istine
Na mnogim grobljima, posebno na području bivše okupirane hrvatske teritorije, još uvijek se nalaze natpisi koji vrijeđaju nacionalne i moralne osjećaje građana. Ti su spomenici podsjetnik na tamna razdoblja hrvatske povijesti, ali i na zakonsku nemoć – jer dosadašnji zakon nije sadržavao konkretne alate za njihovo uklanjanje.
Ovim prijedlogom zakona to se mijenja. Ubuduće će se uvredljivi natpisi i spomenici moći uklanjati kroz upravni postupak, koji provodi nadležno županijsko tijelo. Građani, jedinice lokalne samouprave ili upravitelji groblja mogu podnijeti prijavu, nakon čega će se osnovati povjerenstvo koje čine povjesničar, arhitekt, pravnik i drugi stručnjaci. Njihovo mišljenje nije obvezujuće, ali je važan stručni alat za pravednu odluku.
“Ovim zakonom zatvaramo jednu dugu pravnu prazninu i omogućujemo da prostor vječne tišine ne postane mjesto provokacije, već dostojanstvene uspomene”, istaknuo je ministar Bačić.
U groblju – red kao ogledalo društva
Zakon detaljno propisuje i uvjete ukopa – minimalni vremenski razmaci između dva ukopa, od 10 godina za klasične grobove i 20 za grobnice, kao i pravila za premještanje groblja. Rok od 100 godina sada se skraćuje na 30, a u posebnim infrastrukturnim slučajevima i na samo 10 godina.
Novost je i precizna regulacija ukopa pepela, izgled grobnog očevidnika te stroža pravila za naplatu grobne naknade – s jasnom odredbom da se pravo na grob može oduzeti ako se naknada ne plaća više od deset godina.
Svjedočanstvo demokracije i suočavanja s prošlošću
Poseban značaj ovog zakona jest u njegovoj vezi s „Dokumentom dijaloga“ – dokumentom koji je donijelo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima još 2017. godine. Tada se govorilo o potrebi balansiranja između slobode izražavanja i zaštite temeljnih ustavnih vrijednosti. No, dokument je, kako kaže javnost, ostao mrtvo slovo na papiru.
Sada, konačno, njegovi principi dobivaju operativnu formu. Novi zakon o grobljima nije samo administrativni čin – on je ogledalo jednog zrelog društva koje zna zaštititi pravo na pijetet, istinu i pravdu. Niti jedna ploča ne smije vrijeđati žrtvu. Niti jedan natpis ne smije biti iznad Ustava.
U vremenu u kojem često zaboravljamo da su civilizacijske vrijednosti utkane i u način na koji se odnosimo prema mrtvima, Hrvatska ovim zakonom šalje jasnu poruku – da ni na groblju ne smije biti prostora za poricanje, mržnju ni nepravdu.
Glasanja ovog zakona predviđen je za 30. travanj .
Nakon obrazloženja ministra Bačića uslijedilo je devet replika. Prvo pravo na repliku dobio je Stipo Mlinarić (DP):
Stipo Mlinarić (DP):
“Poštovani ministre, jedno tehničko pitanje – da naši ljudi znaju gdje mogu prijaviti neprimjeren sadržaj na pojedinim grobnim mjestima kada zakon bude izglasan 30. ovoga mjeseca. Jesu li to županije? Molim vas da to još jednom ponovite. Ja znam da jesu, ali da pozovemo ljude – jer vi u ministarstvu, niti itko u Zagrebu, ne može znati gdje se takvi spomenici nalaze, a znamo da ih ima oko 60-ak u cijeloj Hrvatskoj. Potrebno je pozvati ljude da prijave takve spomenike županijama kako bi došlo do njihovog uklanjanja. Ti spomenici zapravo nikada nisu ni trebali biti postavljeni u Hrvatskoj. Hvala lijepa.“
Ministar Bačić:
“Hvala, gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Mlinariću, uprava groblja, jedinica lokalne samouprave ili građanin – svi oni, ukoliko smatraju da je određeni tekst na spomen-ploči u suprotnosti s moralnim osjećajima građana i ustavnim poretkom Republike Hrvatske, mogu prijavu podnijeti nadležnom upravnom odjelu županije. Tada nadležno tijelo, uzimajući mišljenje povjerenstva, donosi rješenje. Na to rješenje postoji pravo žalbe Ministarstvu, a potom i upravnom sudu.”
Slijedile su replike zastupnika:
Danijela Blažanović (HDZ) pozdravila je zakon, naglasivši da smrt ne smije biti izvor mržnje. Ministar se složio i rekao da zakon jasno uređuje upravljanje grobljima i dostojanstven pristup pokojnicima.
Irena Dragić (SDP) upozorila je na probleme standardnih dimenzija grobova u starim grobljima i pitala hoće li zakon biti fleksibilan. Također je upozorila na opasnost samovolje ako mišljenja komisije ne budu obvezujuća.
Dubravka Lipovac Pehar (DP) izrazila je zabrinutost da bi se sporni natpisi mogli ponovno pojavljivati nakon uklanjanja, na što je ministar odgovorio da će se i u budućim slučajevima provoditi isti postupak uklanjanja.
Tomislav Josić (DP) upozorio je na moguće opstrukcije lokalnih vlasti koje bi mogle štititi sporne spomenike, ali ministar je naglasio da će županijska tijela imati jasne ovlasti za postupanje, uključujući mogućnost prisilnog uklanjanja kao kod bespravne gradnje.
Dubravka Novak (Možemo!) otvorila je pitanje suvlasništva nad grobovima i problema u naplati naknada, pogotovo ako su suvlasnici izvan Hrvatske. Ministar je odgovorio da se po zakonu nakon 10 godina neplaćanja može oduzeti pravo korištenja.
Ivan Račan (SDP) pitao je što će zakon učiniti jednostavnijim i dostupnijim građanima, na što je ministar odgovorio da zakon unificira pravila upravljanja grobljima na razini cijele države.
Josip Đakić (HDZ) pitao je odnosi li se zakon i na uklanjanje četničkih obilježja, a ministar je potvrdio da zakon zabranjuje sve natpise i simbole koji vrijeđaju moralne, nacionalne ili vjerske osjećaje.
Boris Piližota (SDP) izrazio je sumnju u ažurnost i transparentnost digitalnog grobnog očevidnika. Ministar je istaknuo da će on biti javno dostupan i redovito ažuriran.
Groblja kao kulturni prostor
Zakon ne uređuje samo fizički prostor, već i prostor kolektivnog sjećanja. Groblje je mjesto tišine, ali i mjesto poruke. Ono što napišemo na kamen – ostaje generacijama.
Novi zakon poručuje da Hrvatska više neće zatvarati oči pred nepravdom ni šutjeti pred provokacijom. Svaki spomenik, svaka ploča, mora govoriti jezikom dostojanstva.
Jer pravo na istinu – ne prestaje smrću.
