Nova grobnica kod Komareva ponovno otvara rane Banovine. Pronađeni ostaci svjedoče o tragediji rata i daju nadu obiteljima nestalih branitelja.
Nakon dugotrajnog, mukotrpnog i nadasve ustrajnog istraživanja šireg područja Banovine – kraja uz koji se povijesno veže traženje iznimno velikog broja osoba nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu – Ministarstvo hrvatskih branitelja potvrdilo je pronalazak posmrtnih ostataka. Otkrivena je još jedna grobnica.
Riječ je o primarnoj grobnici pronađenoj u neposrednoj blizini mjesta Komarevo u Sisačko-moslavačkoj županiji. U njezinoj hladnoj utrobi ležali su posmrtni ostaci jedne osobe koji, prema preliminarnim i pažljivo provedenim nalazima stručnjaka iz Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, nedvojbeno potječu iz vremena Domovinskoga rata. Nakon provedene ekshumacije, posmrtni ostaci s dužnim će pijetetom biti prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tamo će se u tišini laboratorija provesti složena obrada metodom analize DNA, kako bi se nepoznatom stradalniku konačno vratilo ime i prezime, a njegovoj obitelji pružio mir i mjesto za paljenje svijeće.
Republika Hrvatska, usprkos protoku vremena koje ne liječi ovakve rane, putem Ministarstva hrvatskih branitelja i dalje neumorno traga za 1725 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata za koje još uvijek nije poznato mjesto ukopa. Iza tog suhoparnog broja krije se 1725 uništenih obitelji, bezbroj neprospavanih noći i praznih stolica za blagdanskim stolovima. U proteklih deset godina, zahvaljujući svakodnevnom, predanom radu svih dionika ovog iznimno složenog i emotivno iscrpljujućeg procesa koje koordinira Ministarstvo, identificirane su 343 osobe. U cilju pronalaska svih nestalih, neprestano se provjeravaju prikupljena saznanja i indicije, a terenska istraživanja na Banovini i u Podunavlju – područjima koja kriju najviše tajni – ne staju.
Do danas su institucije Republike Hrvatske samo na području Sisačko-moslavačke županije otkrile čak 44 masovne grobnice te na desetke pojedinačnih. Svaka od tih lokacija nije samo rupa u zemlji; ona je neoboriv forenzički i pravni dokaz o najtežim, najsvirepijim povredama međunarodnog ratnog prava i Ženevskih konvencija.
Zločin u Baćinu stoji kao mračni spomenik tom bezumlju. Pokolj u tom malom mjestu nedvojbeno je jedan od najjezivijih ratnih zločina počinjenih na tlu Europe krajem 20. stoljeća. Sve do ožujka 1997. godine, na prelijepoj obali rijeke Une ležala je skrivena masovna grobnica iz koje je kasnije ekshumirano 56 izmasakriranih tijela nedužnih civila. Time je Baćin postao druga po veličini masovna grobnica u Republici Hrvatskoj, odmah iza krvave vukovarske Ovčare. Geneza ovog zla seže u mračni listopad 1991. godine, kada su preostalo hrvatsko stanovništvo, mahom nemoćne starce, okupile snage “Milicije SAO Krajine”. Dana 21. listopada, najmanje 56 zarobljenika dovezeno je do rijeke. Egzekucija je provedena na nezamislivo surov način. Krici ranjenih, prema iskazima svjedoka s druge strane obale, odzvanjali su danima. Ubojice su koristile tešku mehanizaciju, bagerima drobeći žrtve u “gomilu izmrvljenih kostiju”. Identificirano je 36 osoba, dok ostali zauvijek dijele zajedničku raku.
Ništa manje strašan nije ni paradigmatski primjer ratnog zločina u Petrinji, kod Vile Gavrilović. Usred najžešćih napada 16. rujna 1991., pod zapovjedništvom Slobodana Tarbuka, zarobljena je skupina od 24 hrvatska branitelja i civila. Četničke formacije Dragana Sanadera natjerale su zarobljenike da legnu potrbuške, a potom su im u leđa ispalili nemilosrdne rafale. Šestero preživjelih, ranjenih i krvlju okupanih, poslužilo je kao krunski svjedok. Ubojice su tijela ostavile danima na otvorenom, prisilivši kasnije logoraše da ih zakopaju. Ekshumirani su tek u rujnu 1995. godine, nakon oslobađajuće “Oluje”.
Kontinuitet tog mračnog obrasca ubijanja, prikrivanja tijela i negiranja zločina očituje se i u Gornjim Jamama pokraj Gline, gdje je spaljeno cijelo selo, zajedno s obiteljima i nedužnom djecom. Tamo je istraženo 19 mikrolokacija. Na obližnjem brdu Pogledić otkrivena je masovna grobnica branitelja, nad kojom danas bdije spomenik “Ranjena golubica” – trajni dokaz dehumanizacije kojoj je bio izložen hrvatski narod.
Na području ove županije još uvijek se traga za više od 400 nestalih osoba, mahom civila nasilno odvedenih iz topline svojih domova u jesen 1991. godine. Ministarstvo hrvatskih branitelja stoga ponovno apelira i moli sve one koji imaju bilo kakve informacije o mogućim mjestima grobnica da ih s povjerenjem dostave institucijama. Jer zemlja na Banovini, koliko god duboka bila, ne može dovijeka skrivati istinu, a mir nastupa tek onda kada i posljednji nestali pronađe svoj konačni spokoj.
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
