Zagreb, 12. travnja 2025. – Kad svijet utihne, a gradovi utone u mrak, tisuće ljudi širom Hrvatske ostaju budne, zarobljene u vlastitim mislima i borbi s nesanicom – tihim, ali upornim protivnikom zdravlja i svakodnevnog funkcioniranja. Prema procjenama, u Hrvatskoj od nesanice pati otprilike onoliko ljudi koliko ih živi u Splitu – pravi mali grad zarobljen u neprospavanim noćima.
Docent Domagoj Vidović, pročelnik Zavoda za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče, upozorava: “Jedna neprospavana noć nije tragedija, ali kada nesanica počne urušavati svakodnevicu, ona postaje ozbiljan medicinski problem.” Teškoće sa spavanjem, ističe, prelaze u kliničku sliku tek kada osoba više ne može normalno funkcionirati – na poslu, u obitelji, u društvu.
Nesanica ne bira vrijeme ni mjesto. Pojavljuje se iznenada, često potaknuta stresnim događajima – bilo da je riječ o bolesti u obitelji, gubitku posla ili čak o, naizgled, pozitivnim situacijama poput dobitka na lotu. No, jednom kada se razviju pogrešna uvjerenja i ponašanja, ulazi se u začarani krug. Tada nesanica prestaje biti privremeni izazov, a postaje kronični problem s ozbiljnim posljedicama.
“Dugotrajna, neliječena nesanica može povećati rizik za depresiju, pa čak i suicidalnost. Također, sve više istraživanja upućuje na povezanost između kronične nesanice i razvoja Alzheimerove demencije”, ističe Vidović.
Tko ne spava – ne sanja
Zanimljivo je da su žene češće žrtve nesanice. Hormonalne promjene tijekom mjeseca, trudnoća, menopauza, ali i psihološke osobine poput povećane brige za bližnje, doprinose većoj ranjivosti žena na poremećaje spavanja. Najkritičnije razdoblje? Perimenopauza. Tada, uz nesanicu, žene često osjećaju i niz drugih simptoma – od preznojavanja i suhoće kože do nepravilnih menstrualnih krvarenja.
Vidović upozorava i na složenu povezanost između nesanice i opstruktivne apneje – poremećaja u kojem dolazi do prekida disanja tijekom spavanja. U slučajevima kada se oba stanja pojave istovremeno, kvaliteta života drastično opada.
Lijek nije uvijek tableta
Unatoč sveprisutnosti nesanice, liječenje ne smije biti stihijsko. “Prvi izbor u terapiji nije tableta, već kognitivno-bihevioralna terapija”, objašnjava Vidović. No, problem je dostupnost – nedostatak terapeuta i dugačke liste čekanja često pacijente vode prema ljekarni.
Zato mnogi posežu za benzodiazepinima, često bez savjeta liječnika. No, ti lijekovi, upozorava Vidović, nisu rješenje: “Mogu izazvati mamurnost, pospanost dan nakon uzimanja, promjenu arhitekture spavanja i potencijalnu ovisnost.” Umjesto toga, preporučuju se tzv. Z lijekovi, osobito oni duljeg djelovanja, koji imaju manji rizik za razvoj ovisnosti i bolju učinkovitost u reguliranju ritma spavanja.
Liječenje nesanice, kaže Vidović, često uključuje i terapiju popratnih stanja, poput anksioznosti. “Nema univerzalnog recepta. Ponekad je ključ u psihoterapiji, ponekad u farmakoterapiji, a često – u kombinaciji obje metode. No najvažnije je da pacijenti ne odustaju, već da potraže pomoć i prate upute stručnjaka.”
Spavanje nije luksuz – ono je temelj života
U svijetu koji sve više ne spava – zbog tehnologije, stresa, užurbanog tempa – spavanje postaje novi oblik luksuza. No, ono to ne bi smjelo biti. “San je fiziološka potreba, jednako važna kao i hrana ili voda”, poručuje Vidović.
Dok se noć spušta nad Hrvatskom, a mnogi zatvaraju oči i tonu u san, drugi se još uvijek bore s tišinom. Za njih, svaki sat sna nije samo odmor – već pobjeda.
Izvor: Hina Foto: Nesanica
