Napunila se šesta godina od smrti general pukovnika Slobodana Praljka

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Slobodan Praljak rođen je u Čapljini, 2. siječnja 1945. Završio je tri fakulteta.

Godine 1970. diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, s prosjekom ocjena 4,5. Napisao je svoju tezu o korekciji kromatske slike električnog signala za televizijski rad. Godine 1971. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, filozofiju i sociologiju. Godine 1972. diplomirao je na Akademiji za kazalište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Predavao je filozofiju i sociologiju.

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća bio je kazališni redatelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Krajem 1980-ih bavio se i filmskom režijom, ponajviše dokumentarnih filmova.

Režirao je ;

  • Jegulje putuju u Sargaško more (1979.) – TV film
  • Smrt psa (1980.) – dokumentarni film
  • Povratak Katarine Kožul (1989.) – drama (za ovaj film Praljak je zajedno s Abdulahom Sidranom napisao također i scenarij)
  • Sandžak (1990.) – dokumentarni film
  • Duhan (1990.) – dokumentarni film

Režirao je i televizijsku seriju Blesan i tulipan (1976.), te TV dramu Novela od Stanca (1980.).

Početkom agresije na Republiku Hrvatsku 1991. godine, dragovoljno se priključuje oružanim snagama Republike Hrvatske, a u rujnu 1991. godine odlazi u Slunju gdje je imenovan za zapovjednika obrane mjesta.

Poslije odlazi u BiH, te je prilikom oslobođenja doline Neretve i Mostara bio jedan od ključnih zapovjednika oslobađanja u operaciji Lipanjske zore i kasnije promaknut je u čin general-bojnika.

Tijekom 1992. i 1993. godine, radio je kao jedan od 14 članova vijeća nacionalne obrane Republike Hrvatske i član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Bio je visoki predstavnik ministarstva obrane Republike Hrvatske, a 13. svibnja 1993. godine imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane.

Od 24. srpnja do 8. rujna 1993. godine, general Slobodan Praljak je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane. Uz sve njegove dobre odluke, koje su pridonijele utvrđivanju crta obrane HVO-a prema Armiji BiH, osobito se ističe autoritativno propuštanje humanitarnog konvoja UNHCR-a za Mostar, koji je bio zaustavljen u Čitluku. U studenom 1993. godine, Praljak je došao u sukob sa zapovjednikom Kažnjeničke bojne HVO-a Mladenom Naletilićem “Tutom”, što je rezultiralo Praljkovom smjenom s položaja načelnika Glavnog stožera HVO-a.

Dana 9. studenoga 1993. godine, srušen je Stari most u Mostaru, a većina svjetskih medija je za taj čin optužila Hrvatsko vijeće obrane na čelu sa Slobodanom Praljkom, kao načelnikom, iako je on razriješen dužnosti dan prije. Praljak je tvrdio kako je most srušen aktiviranjem eksplozivnog naboja postavljenoga na lijevoj obali Neretve, na kojoj je bila Armija Republike Bosne i Hercegovine.

Zbog opužbe za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini odazva se dobrovoljno pozivu te odlazi u Hag na suđenje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Optužnica ih je teretila za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je navodno počeo 18. studenoga 1991. godine osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do ožujka 1994. godine kada je Washingtonskim sporazumom prekinut Bošnjačko-hrvatski sukob i potpisano osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, 6. travnja 2004. godine, izjasnio se da po svim točkama optužnice nije kriv. Odlučio se braniti sam, a uz pomoć svojih suradnika iz ureda obrane počeo prikupljati informacije vezane uz odnos između Hrvatske i BiH tijekom ratnih godina i objavio 26 knjiga.

 Dana 29. svibnja 2013. godine nepravomoćnom je prvostupanjskom presudom osuđen na 20 godina zatvora. da bi 28. studenog 2017. godine, prilikom izricanje drugostupanjske presude prekinuo izricanje presude i popio bočicu otrova, uz uzvik »Sudci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu.«

Nakon nekoliko sati, u bolnici u Haagu, general pukovnik Slobodan Praljak je umro.  Znatan dio javnosti u Hrvatskoj i BiH presudu je doživio kao nepravdu.

Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija u vrijeme vlada Jadranke Kosor i Zorana Milanovića te je knjige proglasilo šundom na koje se plaća PDV, te je 7. svibnja 2013. godine ovrhom nad njegovim računom naplaćeno 435 tisuća kuna.

Odgovori