Martin/Našice, 31. svibanj 2025. – Martinska povijest ponovno je prodisala punim plućima zahvaljujući manifestaciji “Našičke viteške priče”, koja je ovog vikenda na padinama templarske crkvice sv. Martina u Martinu pokraj Našica okupila brojne zaljubljenike u srednji vijek. Pod vedrim nebom, okruženi netaknutom prirodom i povijesnim krajolikom, posjetitelji su imali priliku zakoračiti stotinama godina unatrag i doživjeti kako se nekada živjelo, borilo i slavilo.
U čarobnom ambijentu drevne templarske crkve, manifestacija je ponudila bogat i raznolik program koji je spojio edukaciju, zabavu i autentični povijesni doživljaj. Od oklopljenih vitezova koji su odmjeravali snage u realističnim borbama, do mirisa tradicionalne hrane i glazbe koja je ispunila prostor starim napjevima – sve je bilo podređeno cilju da se bogata srednjovjekovna baština našičkog kraja približi suvremenim generacijama.
Dani časti i junaštva
Vrhunac događanja bio je viteški turnir koji je izazvao oduševljenje okupljenih. Snage su odmjerili članovi Streličarske udruge „Knez Domagoj” iz Donjeg Miholjca, Vitezovi Vranski, Red vitezova zlatnog hmelja, Udruga Streličari Krvavog Mosta, Udruga Anno Domini, Udruga sv. Juraj, Povijesna plesna skupina „Kontea”, Viteški red sv. Nikole, Udruga vitezova Zlatne kune te Red vitezova Ružice grada. Borbe su bile dinamične i vođene prema pravilima srednjovjekovne časti i junaštva, a ugođaj je dodatno obogaćen autentičnim prikazima života iz različitih dijelova srednjovjekovne Europe.
Poseban doprinos vjerodostojnosti cijelom događaju dale su udruge koje su prikazivale svakodnevni život toga doba – od kuhanja i tkanja, preko kovanja oružja i streličarstva, do prikaza starih društvenih igara i obrta.
Organizacijska strana priče
Direktorica Turističke zajednice Grada Našice, Ines Resler, istaknula je kontinuirani rast manifestacije:
„Evo već četvrtu godinu zaredom Našička viteška priča raste i razvija se, iz godine u godinu sve bogatija sadržajem. Kada smo krenuli s ovom manifestacijom prije četiri godine, bilo je znatno teže. No, s vremenom smo uvidjeli što posjetitelji žele, pa smo već prve i druge godine proširili manifestaciju na trodnevnu. Ove godine traje dva dana jer je jučer bio Dan državnosti, koji smo obilježili u središtu grada.“
Posebno je pohvalila angažman lokalne zajednice:
„Veliku pomoć pružaju Mjesni odbor Martin i Nogometni klub Martin, čijih se 40 do 50 volontera uključilo u samu organizaciju. Zbog njihove pomoći organizacija je znatno jednostavnija.“
Ove godine manifestaciju je podržalo i Ministarstvo turizma i sporta te Hrvatska turistička zajednica, koja ju je u potpunosti financirala, što dodatno potvrđuje njen značaj na nacionalnoj razini.
„Naša želja je da deseta Našička viteška priča traje cijeli tjedan. Velik naglasak stavljamo na sadržaje za djecu. I ove nedjelje dan je bio rezerviran upravo za njih, iako i u subotu ima dovoljno sadržaja za najmlađe“, istaknula je Resler.
Pogled u prošlost kroz oči viteških udruga
Sudionici festivala podijelili su dojmove i opisali svoja povijesna istraživanja i poslanja. Tako je član udruge Streličari Krvavog Mosta iz Zagreba naglasio:
„Naša udruga posebna je po svom načinu rada i redoslijedu, koji se temelji na srednjovjekovnoj tradiciji. Predstavljamo građansko društvo iz 13., 14. i 15. stoljeća. Sudjeluju lovci, krivolovci i plaćenici koji su za novac ratovali i živjeli na rubu društva.“
Iz Reda vitezova zlatnog hmelja poručuju:
„Naša tematika odnosi se na plaćenike s kraja 14. i početka 15. stoljeća na području Dalmacije i sjeverne Italije. Osim vojne opreme, prikazujemo svakodnevni život ljudi tog vremena – od začina i žitarica do društvenih igara i običaja.“
Streličarska udruga „Knez Domagoj” iz Donjeg Miholjca ispričala je kako su počeli:
„Isprva je to bilo čisto amaterski – pucanje lukom i strijelom po dvorištu, a onda smo pozvani na jedan festival i od tada rastemo. Tako su nastali ‘Dravski vukovi’, prema povijesnim zapisima o ljudima koji su krivolovili na području Donjeg Miholjca.“
Udruga vitezova Zlatne kune približila je svakodnevicu srednjovjekovnog Osijeka:
„Predstavljamo građane – obrtnike, trgovce, miliciju i obične ljude. Osijek nije bio poznat po ratovima, nego po obrtima i mirnom građanskom životu.“
Antonio Stipan, zapovjednik koprivničkih mušketira i haramija, pojasnio je ulogu svoje postrojbe:
„Sudjelujemo kao dio udruge Anno Domini. Bavimo se vatrenim oružjem, streličarstvom, žongliranjem i raznim drugim aktivnostima koje vjerno prikazuju život u srednjem vijeku. Imamo članove od 19 do 50 i više godina – svatko tko želi, dobrodošao je.“
Duh priče kroz bajku i stvarnost
Jedan od najsentimentalnijih trenutaka festivala bio je dolazak poznate pripovjedačice Margarete Peršić. Njezin topli glas i bajkovite priče oduševile su i djecu i odrasle, podsjetivši sve prisutne na važnost usmene predaje i snagu pripovijedanja u njegovanju identiteta i zajedništva.
Program je bio osmišljen za sve generacije. Najmlađi su uživali u interaktivnim predstavama, scenskim nastupima i edukativnim igrama, dok su odrasli mogli kušati specijalitete iz vremena srednjeg vijeka, prošetati sajmom rukotvorina i prepustiti se glazbenim točkama koje su zaokružile cjelokupan doživljaj.
Zvuci prošlosti – glazbeni program s Anom Rucner
Večer je zaključena na spektakularan način – koncertom poznate violončelistice Ane Rucner, koja je u suradnji s perkusionistom Markom Duvnjakom stvorila nezaboravnu glazbenu kulisu pod zvjezdanim nebom. Zvuci violončela isprepleteni s ritmovima bubnjeva razlijevali su se po martinskim brežuljcima, pružajući publici glazbeni doživljaj vrijedan pamćenja.
„Nakon svog prvog nastupa kod nas, postala je naša ambasadorica koja nas promovira ne samo u Hrvatskoj, nego i u Kini gdje često nastupa. Ona je naš stalni gost, domaćin, i tako će biti i ove godine“, poručila je Resler.
Manifestacija “Našičke viteške priče” još jednom je dokazala koliko bogatstvo povijesti, kulture i zajedništva može oplemeniti lokalnu zajednicu i privući posjetitelje iz cijele Hrvatske. Spoj tradicije, povijesti i umjetnosti u Martinu postaje prepoznatljiv simbol očuvanja kulturne baštine našičkog kraja.
