Na današnji dan prije 25 godina, svijet je svjedočio jednom od najkontroverznijih vojnih poteza u posthladnoratovskom razdoblju – NATO-ovom zračnom napadu na Jugoslaviju. Operacija, koja je započela 24. ožujka 1999., bila je odgovor na novi val etničkog čišćenja koje su srpske snage pokrenule protiv Kosovskih Albanaca.
Napadi su uslijedili nakon što su propali mirovni pregovori u Rambouilletu u Francuskoj, gdje je srpska delegacija odbila potpisati sporazum koji je predviđao autonomiju Kosova i raspoređivanje NATO trupa za provođenje dogovora. Ova operacija, nazvana “Operacija Saveznička sila”, trajala je 78 dana i rezultirala je povlačenjem jugoslavenskih snaga iz Kosova te uspostavom UNMIK-a, privremene uprave Ujedinjenih naroda za Kosovo.
NATO-ovo bombardiranje izazvalo je duboke podjele među međunarodnom zajednicom i potaknulo rasprave o legalnosti i moralnosti intervencije bez izričitog odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a. S jedne strane, smatralo se da je intervencija bila nužna kako bi se zaustavila humanitarna katastrofa i masovna kršenja ljudskih prava. S druge strane, kritičari su osudili napade kao kršenje međunarodnog prava i suvereniteta države.
Bombardiranje je imalo dalekosežne posljedice, ne samo za Jugoslaviju, već i za međunarodne odnose, pravila vođenja ratova i koncept humanitarne intervencije. Ekonomski gubici, razaranje infrastrukture i civilne žrtve ostavili su trajni ožiljak na regiji. Također, ovo je bio presudan trenutak koji je doveo do konačnog raspada Jugoslavije i redefiniranja granica na Balkanu.
